Drugu godinu zaredom, 7. juna širom Planete se obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane (WFSD - World Food Safety Day), kojim se ukazuje na bezbroj prednosti sigurne i zdrave hrane.

Nakon što je u decembru 2018. godine Generalna skupštine Ujedinjenih nacija (UN) usvojila Rezoluciju o proglašenju Svjetskog dana, ovo pitanje dobija sve više na značaju - ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

- Svaki deseti stanovnik Zemlje imao je ili ima problema sa kvalitetom i zdravljem hrane, odnosno se razbolio usljed nesigurne ili kontaminirane hrane. Sigurna i zdrava hrana je neophodna za promicanje zdravlja i okončanje gladi, dva od sedamnaest ciljeva Agende za održivi razvoj 2030. godine – navodi magistar upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane i Quality manager (QM) u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Benjamin Čaušević.

Nesigurna hrana ima ogroman uticaj na zdravlje ljudi i ekonomiju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) procjenjuje da se više od 600 miliona ljudi razboli, a 420.000 umre svake godine od konzumiranja hrane onečišćene bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili hemikalijama. Prema podacima Svjetske banke, nesigurna hrana košta male i srednje kompanije stotinjak milijardi eura godišnje. Nesigurna hrana također ograničava trgovinu - navodi se u saopćenju INZ.

Dodaje se da su bolesti koje se prenose hranom obično zarazne ili toksične prirode, najčešče uzrokovane od bakterija, virusa, parazita ili hemikalija i drugih tvari koje ulaze u tijelo putem kontaminirane hrane ili vode. Bolesti ometaju i opterećuju zdravstvenih sistem, nacionalne ekonomije, turizam i trgovinu.

Vrijednost trgovine hranom je otprilike 10 posto ukupne godišnje trgovine na globalnom nivou. Sigurna hrana je presudna, ne samo za bolje zdravlje čovjeka, nego i za ekonomski razvoj i međunarodni ugled svake zemlje, navode iz Instituta.

Napominju da klimatske promjene uveliko utiču na proizvodnju hrane, kao i na njenu sigurnost, a važan aspekt je i otpad od hrane, bilo da je animalnog ili biljnog porijekla.

- Sigurnost hrane se nerijetko uzima "zdravo za gotovo". Često je to nebitan - problem, dok ne dobijete trovanje hranom. Hrana koja je onečišćena štetnim bakterijama, virusima, parazitima ili hemijskim tvarima uzrokuje više od 200 bolesti - u rasponu od dijareje do karcinoma - ističe Čaušević.

Ovaj međunarodni dan prilika je za jačanje napora kako bismo osigurali da hrana koju jedemo bude sigurna. Dobre higijenske prakse u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru pomažu smanjenju nastanka i širenja bolesti koje se prenose hranom. Bilo da proizvodite, prerađujete, prodajete ili pripremate hranu, imate važnu ulogu u njezinoj sigurnosti. Svi u prehrambenom lancu su odgovorni za sigurnost hrane - kažu u Institutu.

Svjetski autoriteti iz oblasti hrane pozvali su sve da podignu svijest o sigurnosti hrane i da svi koji sudjeluju u prehrambenim sistemima, moraju imati više odgovornosti. Cilj je privući pažnju i potaknuti akcije za sprečavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima koji se pojavljuju u proizvodnji hrane, s naglaskom na sigurnost hrane, javno zdravstvo, ekonomski prosperitet, poljoprivredu, pristup tržištu, turizam i održivi razvoj.

U INZ kažu da su mjere koje su moguće neprestano pozivanje na akciju, osiguranje i uzgajanje, održavanje i konzumiranje sigurne (zdrave) hrane, te udruživanje da bi ona ostala takva. U njima učestvuju svi koji proizvode, obrađuju, prevoze, skladište, distribuiraju, prodaju, pripremaju, poslužuju i konzumiraju hranu; ali i utjecajne osobe sa društvenih medija i općenito javnost, posebno mladi.

Na „spisku“ odgovornih su i državni organi, donositelji politika i odluka, poljoprivrednici i proizvođači hrane, kontrolori, regionalna ekonomska tijela, organizacije UN-a, razvojne agencije, trgovačke organizacije, grupe potrošača i proizvođača, akademske i istraživačke institucije i subjekti privatnog sektora - svi moraju zajedno raditi na pitanjima koja se tiču svih nas, globalno, regionalno i lokalno. Saradnja je potrebna na mnogim nivoima - između sektora i obavezno - preko granica, jer bilo kakve mjere na jednom polju, neće postići ništa ili će pomoći veoma malo.

- Sigurnost hrane odgovornost je svakoga, a samim tim i svačiji posao. Danas se hrana obrađuje u većim količinama i distribuira na većim udaljenostima nego ikad prije. Multidisciplinarna  saradnja  svih sudionika u lancu opskrbe hranom, kao i dobro upravljanje i  poštivanje propisa doprinosi boljoj  sigurnost hrane. Primjena pristupa "One Health" (Jedno-jedinstveno zdravlje) poboljšava sigurnost hrane - navodi Čaušević.

U saopćenju se napominje da su dvije UN agencije, FAO i WHO veoma bitni u ovom „lancu“. FAO pomaže zemljama članicama u sprečavanju, upravljanju i reagiranju na rizike povezane s proizvodnjom hrane, dok  WHO olakšava globalnu prevenciju, otkrivanje i reagiranje na prijetnje javnom zdravlju povezan s nesigurnom hranom.

- Obje organizacije rade na tome da pomognu osigurati povjerenje potrošača u povjerenje u sigurnu opskrbu hranom -  ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, povodom 7. juna, Svjetskog dana sigurnosti hrane.