TI BiH pojašnjava kako je problem što Izborni zakon BiH propisuje da zlouporaba javnih sredstava uključuje i pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima ili kategorijama građana, a iz toga izuzima samo pomoć planiranu u okviru redovitih proračunskih subvencija. 

Mirovina jest zakonom utvrđeno pravo, kao što i njihovo redovito usklađivanje može predstavljati trajnu javnu politiku. No, jednokratna pomoć, koja se pojavljuje upravo u godinama općih izbora, nema taj karakter.

Jednokratna pomoć umirovljenicima u Republici Srpskoj zabilježena je u svim prethodnim izbornim godinama, 2018., 2022. te 2026. godine, dok tih izdvajanja u godinama između općih izbora nema. 

Iako Izborni zakon BiH upravo jednokratna davanja građanima navodi kao oblik neizravne kupovine glasova, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH smatra da nema osnova ni za pokretanje postupka, tj. da u dotičnom slučaju nema elemenata zlouporabe javnih sredstava, objavljeno je na portalu Transparentno.ba. 

Tako SIP  BiH neće pokrenuti postupak po prijavi organizacije Transparency International (TI) u BiH zbog odluke vlasti RS-a u izbornoj godini izdvojiti 31,2 milijuna KM za jednokratnu pomoć umirovljenicima. 

TI BiH je ovaj slučaj prijavio SIP-u BiH smatrajući da to jednokratno davanje, koje se bilježi u izbornoj godini, ne predstavlja redovitu proračunsku subvenciju u smislu Izbornog zakona BiH, a koji upravo jednokratna novčana davanja građanima navodi među mogućim oblicima izravne ili neizravne kupovine podrške birača. Obrazloženje SIP-a se, u biti, svodi na to da je novac osiguran rebalansom proračuna, tj. kroz ono što SIP BiH u odgovoru TI-ju BiH naziva 'redovitim proračunskim postupkom i predviđenim proračunskim izdvajanjima'. 

 Pojava koju se ne bilježi u godinama koje nisu izborne

No, pojašnjava TI BiH, problem je što Izborni zakon BiH propisuje da zlouporaba javnih sredstava uključuje i pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima ili kategorijama građana, a iz toga izuzima samo pomoć planiranu u okviru redovitih proračunskih subvencija. 

- Ako je dovoljno da vlast nekoliko mjeseci prije izbora izmijeni Proračun i u njega uvrsti jednokratnu pomoć, onda je otvoren jednostavan način da se gotovo svako predizborno davanje zaštiti od primjene navedene odredbe Izbornog zakona. Formula je jednostavna: prvo se usvoji rebalans, a potom podijeli novac. U tom slučaju, zakonska iznimka za 'redovite proračunske subvencije' praktično više i nije iznimka, već postaje pravilo, jer gotovo svako trošenje javnog novca mora imati neku proračunsku osnovu, pojašnjavaju iz TI u BiH u kojem još problematičnijim nalaze to što SIP BiH takav zaključak nije donio nakon postupka u kojem bi se ispitalo sve okolnosti slučaja, već je odbio pokrenuti postupak po službenoj dužnosti, iako podaci koje mu je TI BiH dostavio pokazuju obrazac koji je, u najmanju ruku, zahtijevao detaljno ispitivanje.

Navodeći taksativno konkretne podatke iz prijašnjih izbornih ciklusa a vezano za izdvajanja iz Proračuna RS-a, TI BiH dokazuje da u proračunima i rebalansima proračuna za 2019., 2020., 2021., 2023., 2024. i 2025. godinu, točnije u godinama između općih izbora, ovakvih izdvajanja nije bilo, te je upravo to bila osnova da se SIP-u BiH ukaže da kontinuitet predstavlja suštinsko obilježje redovitog proračunskog davanja i da sama činjenica da je neka mjera naknadno unesena u rebalans ne može automatski značiti da ispunjava zakonsku iznimku za redovite proračunske subvencije. 

Kako pojašnjava TI u BiH, SIP BiH se u odgovoru na navedenu argumentaciju prvenstveno bavio formalnom procedurom donošenja rebalansa i objavom premijera RS-a Save Minića na društvenoj mreži X, te navodi da je rebalans predložila Vlada RS-a, a usvojila ga Narodna skupština RS-a, te da odluku o raspodjeli javnog novca nije samostalno donio pojedinac. 

Minićeva objava, stav je SIP-a BiH, predstavlja informiranje javnosti o proračunskoj nakani, a ne dokaz da su sredstva korištena zaradi izravne ili neizravne kupovine podrške birača.

Učinak i kontekst u kojem se novac dijeli

Analiza proračunske potrošnje koju je za TI BiH sačinio bivši generalni revizor Dževad Nekić upravo pravi razliku između redovitih prava i jednokratnih davanja, a njezin autor upozorava da se granicu između dozvoljenog i nedozvoljenog ne može svesti samo na to je li neka isplata formalno unesena u proračun, već se mora analizirati njen stvarni učinak i kontekst u kojem se novac dijeli. 

Kako je pojašnjeno, mirovina jest zakonom utvrđeno pravo, kao što i njihovo redovito usklađivanje može predstavljati trajnu javnu politiku. No, jednokratna pomoć, koja se pojavljuje upravo u godinama općih izbora, nema taj karakter.

U međuvremenu je član SIP-a BiH Suad Arnautović, odgovarajući na kritike TI BiH zbog malog broja sankcija, rekao da je problem u nedostatku ljudi za obradu velikog broja predmeta. Arnautović je dodajući da je TI BiH 'vjerojatno u 99% slučajeva u pravu kada to kritizira'. No, ističe TI, manjak kapaciteta može objasniti zašto neki predmeti čekaju, ali ne i način na koji SIP BiH odlučuje o predmetima koje obradi.