Skupština Hercegovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je usvojila nekoliko važnih zaključaka i odluka. U centru pozornosti bile su izmjene Ustava Županije, kojima je srpski narod nakon dva desetljeća postao konstitutivan, a bosanski jezik postao službeni (umjesto jezika bošnjačkog naroda). Zanimljiva je i odluka koja se odnosi na osobe s down sindromom. Skupština je, naime, usvojila zaključak kojim je zaduženo Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite za provođenje evidencije osoba s down sindromom. Domovi zdravlja na području HNŽ-a bit će zaduženi za evidentiranje svih osoba s ovim sindromom, te uvođenje kalendara obveznih i preporučenih medicinskih kontrola u zdravstvene kartone.

Diskriminirajuća odluka

I dok u Udruzi za down sindrom pozdravljaju odluku, u nekim drugim ova odluka nije u potpunosti pozdravljena. Predsjednica Udruge 'Ružičnjak' i lider Koalicije 'Zajedno smo jači', Jasna Rebac smatra kako je Skupština prije dva dana donijela još jednu diskriminirajuću odluku.

- Veoma sam iznenađena njome. To se, dakle, odnosi samo na osobe s down sindromom, dok se ne tretiraju ostale osobe s invaliditetom. Riječ je o klasičnoj diskriminaciji. Evidencija o kojoj govorimo potrebna je za sve osobe s invaliditetom, smatra Rebac.

Vlasti u Bosni i Hercegovini, mišljenja je, i dalje nedovoljno rade kada je riječ o problemima ove populacije. Niz je, navodi, starih problema koji nisu riješeni, a ne postoji ni dobra volja za tim.

- Mnogo problema imamo u oblastima obrazovanja i zdravstvene zaštite. Mnogo je i barijera, da ih ne nabrajam sad… Nije to samo onaj pristup nogostupima o kojemu je bilo govora u medijima, tu su i barijere u glavama. Osobe s invaliditetom nisu integrirane u sportu kulturi… S problemima se najčešće susreću osobe s intelektualnim poteškoćama. Naše vlasti dužne su unaprijediti živote svih tih osoba. Naravno, dobro je što se nastoji unaprijediti život osoba s down sindromom, ali što je s ostalima? Mnogo je drugih oblika invaliditeta, podsjeća Rebac.

Jedan od pozitivnih primjera integracije osoba s down sindromom u Mostaru je nedavna radionica u dvorištu instituta Yunus Emre, koju je vodila osoba s ovim oboljenjem Darija Delić. Ona je za cilj imala poticanje najmlađih na kreativnost i stvaranje svijesti o bogatstvu tradicije koju imamo, a organizirana je u suradnji s Udrugom Down sindrom Mostar. Nastavak je to dugogodišnje suradnje koja je između ostalog rezultirala Božićnim jaslicama u prosincu 2020.

Pozitivni primjeri integracije

To je, smatraju u Udruzi, veliki korak ka integraciji osoba s invaliditetom u društvo. Dosad su kroz slične procese osposobljeni brojni mladi s invaliditetom za samostalan rad. Darija Delić je toga dana svoja iskustva i znanja prenosila na djecu, što se pokazalo kao prava stvar. U jesenjim mjesecima u planu je izložba na kojoj će biti predstavljeni radovi nastali na ovoj kao i drugim radionicama koje organizira Grad Mostar.

Sličan projekt proveden je u veljači, kada je Udruga 'Zdrav život Kinezis', uz potporu njemačkog Veleposlanstva u BiH i Sportskog saveza Mostara, organizirala projekt 'Tjelesna aktivnost bez granica', čiji je cilj također bio uključenje osoba s down sindromom u sportske aktivnosti. I taj projekt je imao veliki značaj za djecu s down sindromom i poboljšanje njihovog psihičkog i fizičkog stanja. Ona su zbog specifičnih tjelesnih stanica sklona debljanju, njihov metabolizam je usporen tako da im je projekt dobro došao kako bi probudio njihov organizam i bio aktivniji u svakodnevnom životu. H. Ž.