Središnje izborno povjerenstvo BiH jučer je na sjednici donijela Odluku o utvrđivanju rezultata posrednih izbora za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine.
- Prema usvojenoj odluci Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) utvrđuje rezultate i ovjerava da su posredni izbori za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine provedeni u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, te da su za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine izabrani: Lidija Bradara - predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine; Refik Lendo-potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, te Igor Stojanović-potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine. Protiv ove odluke, u skladu sa Izbornim zakonom BiH može se podnijeti žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana prijema ove odluke, koju SIP BiH dostavlja putem faks aparata i ona će biti objavljena na internet stranici SIP-a BiH – stoji u objavi SIP-a BiH.

Ovim potvrđivanjem izbora Lidijije Brade za predsjednicu te Igora Stojanovića i Rifeta Lende za potpredsjednike Federacije BiH demantirani su uporni navodi od strane zastupnika SDA i DF-a, izrečeni na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, da se radi o neustavnom i nezakonitom izboru.

Također, ovakvom odlukom SIP BiH je demantirao navode izrečene od sadašnjeg potpredsjednika Federacije da se prvo mora dogovoriti ime mandatara za sastav Vlade Federacije BiH pa tek onda izabrati predsjednika Federacije BiH. SIP BiH je potvrdio da u izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH nema ništa sporno, te sada dolazi vrijeme kada će se morati raspetljati najavljena kriza zbog odbijanja Rifeta Lende da podrži mandatara Vlade FBiH koji ima uvjerljivu parlamentarnu većinu.

Nikšićevo ime ide na potpis Bradari?

Naime, pri glasanju za izbor predsjednika Federacije BiH još jednom je utvrđeno da parlamentarna većina u Zastupnučkom domu Federacije BiH broji najmanje 58 zastupnika od mogućih 98. Za taj izbor su praktično glasali sve političke stranke osim zastupnika SDA, DF-a i HRS-a. Te tri stranke skupile su ukupno 36 zastupnika, a za parlamentarnu većinu nedostaje im barem još 14. 
Nakon isteka roka od 48 sati za žalbe na odluku SIP-a BiH počinje teći rok od 30 dana u kojem bi predsjednica Federacije BiH i njena dva potpredsjednika na osnovu saznanja o parlamentarnoj većini trebali potvrditi mandatara i Vladu Federacije BiH.
U idućim danima, za očekivati je da stranke parlamentarne većine okupljene oko sporazuma između HDZ-a BiH i Osmorke izvrše konsultacije za predsjednicom i dvoje potpredsjednika, te predlože i formalno mandatara, a možda i cijelu Vladu FBiH.

Već otprije je poznato da bi predsjednik nove Vlade FBiH trebao biti Nermin Nikšić. Nakon što se obave konsultacije, koje će vjerojatno jedan od potpredsjednika odbiti za očekivati je da predsjednica Federacije BiH predloži Nermina Nikšića (a možda i cijelu Vladu FBiH)  za mandatara i da takvu odluku uputi na davanje suglasnosti svoje dvojice potpredsjednika. Logično je da će takvu odluku Igor Stojanović potpisati, a onda će nastupiti zastoj jer potpredsjednik Rifet Lendo očigledno to neće htjeti učiniti.
U tom momentu izbor nove Vlade FBiH naći će se u neviđenoj pat – poziciji u kojoj potpredsjednik iz reda parlamentarne manjine ne želi dati potpis dokazanoj parlamentarnoj većini za formiranje nove Vlade Federacije BiH.
Što će se tada dogoditi u ovom trenutku nitko ne zna. Međutim, mnogi smatraju da će razrješenje situacije u svoje ruke morati preuzeti visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Na koji način će se točno odblokirati proces uspostave nove vlasti u FBiH za sada nije poznato.

Slijedi ključnih 30 dana

Međutim, u javnosti postoji niz špekulacije na koji način bi se mogla razriješiti ova situacija.

Prva opcija je ta da formiranje Vlade Federacije BiH može blokirati predsjednik ili onaj potpredsjednik koji dobije podršku 2/3 kluba naroda kojem pripada.
To bi, u praksi značilo da bi Refik Lendo mogao blokirati imenovanje Vlade Federacije BiH ukoliko ga podrži 16 od ukupno 23 izaslanika u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Ista situacija je, naravno, i sa Lidijom Bradarom u Klubu Hrvata i Igorom Stojanovićem iz Kluba Srba.
Druga opcija je da se nametne odluka kojom bi, faktički, bili postavljeni novi rokovi. Tako, ukoliko u određenom periodu predsjednik i potpredsjednici FBiH ne postignu dogovor (konsenzus), onda bi se broj potrebnih potpisa sa tri, smanjio na dva.
Treća varijanta je odluka u kojoj Schmidt ne bi nametao izmjene Ustava FBiH, već bi nametnuo jednokratnu odluku prema kojoj, samo za izbor nove Vlade u ovom izbornom ciklusu, ne bi bili potrebni potpisi predsjednika i dva potpredsjednika Federacije. Uz tu odluku obavezao bi Parlament Federacije BiH da za nove izbore sam donese izmjene Izbornog zakona koji će onemogućiti ovakve blokade u idućim izbornim ciklusima. Uz ove tri opcije spominju se još neke poput one da se prije izbora nove Vlade FBiH promijeni Ustav FBiH na način koji bi potpuno odvojio formiranje Vlade FBiH od imenovanja predsjednika i potpredsjednika FBiH, ali se takav scenarij smatra manje izglednim.
Bez obzira na sve, nakon što je SIP BiH potvrdio novu predsjednicu i potpredsjednike  Federacije BiH slijedi nam u idućih 30 dana ključna politička bitka za izbor nove Vlade FBiH. D. G.