Pedeseti rođendan Mostarski teatar mladih obilježit će premijerom predstave radnog naziva “Slobodni Mostar“, autora Zlatka Pakovića, a prema motivima romana “14. februar” Dragana Markovine.

Predstava u koprodukciji ovog teatra i Narodnog i Pozorišta lutaka Mostar, premijerno će se igrati u veljači, a ekipa već radi na pripremi.

Slika Mostara 1945.

Sliku Mostara unutar 24 sata tog četrnaestog dana veljače 1945, donose glumci triju ustanova kulture iz ovog grada. Igraju stvarne likove različitih ideoloških opredjeljenja, baveći se i s tim kako su oni doživjeli taj dan. Oko 14. veljače danas je mnogo kontraverzi, pa autor smatra da je predstava kao i roman, važna za dalji suživot u gradu na Neretvi.

- Nadam se da će biti predstava značajna za budućnost ovog grada i da će se u njoj možda moći ogledati ta budućnost. To je cilj, rekao je Paković, s kojim je složan i prvi čovjek MTM-a, Sead Đulić.

- Nama se to učinilo zanimljivim, jer je taj datum dosta problematičan u ovom vremenu. Dosta se oko toga polemizira, priznaje ili ne priznaje. Ovo bi trebala jedna predstava koja će otvoriti sva ta pitanja, ali i ukazati kako dalje, naveo je.

Nakon predstave po romanu Enesa Halilovića “Ako dugo gledaš u ponor”, koja je višestruko nagrađivana, Paković ponovo na osnovu proze konstruira dramske elemente. Roman Dragana Markovine je, kaže, odlična podloga.

- Vrlo zanimljivo štivo iz mnogo razloga. Markovina je uzeo 24 sata 14. veljače 1945. i čitav roman zbio u jedan dan s mnoštvom autentičnih ličnosti, događaja i pojedinosti. Došao je do nekih podataka, materijala, informacija, dnevnika za koje većina građana i javnosti nije znala. To je on upakirao u tu priču, dodaje Đulić.

Najbolji glumci

Kazališne kuće su za uloge u predstavi predložile najbolje glumce iz svojih ansambala.

- Prvi put imam priliku da radim sa ovim sjajnim redateljem. Radujem se procesu. Ovo je jako značajan projekat o kojem treba pričati, posebno u Mostaru. Kod naših političara uvijek je u priči multietničnost Mostara, pa da vidimo šta to znači. Radimo na bazi improvizacije i istražit ćemo dokle taj proces ide, kazala je glumica NPM-a, Amela Kreso.

Pojedine glumce koji igraju u predstavi Paković je imao priliku i ranije pogledati ili upoznati.

- Neke sam tek upoznao. Vrlo su zainteresirani, što je za početak najvažnije. Entuzijastični i ponavljam – ono što je najbitnije želim da uspijemo da stvorimo sliku koja eksperimentalno prevazilazi sve opstrukcije na kojim društvo u Mostaru trenutno počiva, rekao je.

Ideja romana, pa i predstave je ruka pomirenja kroz sagledavanje povijesnih činjenica. Predstava je ustvari fikcija na temelju stvarnih događaja i ljudi iz svih ideologija.

N. K.