S ciljem podizanja svijesti o značaju medijskih sloboda i njenih temeljnih načela, u subotu je obilježen Svjetski dan slobode medija. Treći svibanj je Glavna skupština UN-a je Svjetskim danom slobode medija proglasila 1993. godine te se taj dan obilježava na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o načelima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. u Windhoeku, Namibija, s jedinstvenom vizijom zaštite temeljnih prava slobode tiska.

U povodu Svjetskog dana slobode medija, Misija OESS-a u BiH još jednom je istaknula svoje trajno opredjeljenje za obranu temeljnih prava na slobodno i neovisno medijsko izvještavanje te iz toga proisteklo pravo novinara na rad u sigurnom okruženju, bez neprimjerenih pritisaka i uplitanja trećih strana. 

- Sloboda medija je sve više ugrožena širom svijeta, čega nije pošteđena ni BiH, koja je protekle godine na Svjetskom indeksu slobode medija pala za 17 mjesta te sada zauzima 81. mjesto, u konkurenciji od ukupno 180 zemalja, ukazuju iz Misije OESS-a u BiH u kojoj cijene da je taj značajno lošiji plasman rezultat sve dublje krize slobode medija u BiH, uzrokovane nizom različitih faktora, među kojima su i pokušaji vlasti donositi štetne propise kojima se ograničava slobodu izražavanja, rastuće političke pritiske na novinare i medije, česte verbalne i fizičke napade na novinare i medijske radnike i sve učestalije pokušaje sputavanja neovisnog i istraživačkog medijskog izvještavanja. 

- Tijekom prvih mjeseci ove godine, ti izazovi dodatno su zakomplicirani sve težom borbom neovisnih medija za održivo financiranje, u sve složenijim prilikama na međunarodnoj sceni. Naša Misija danas stoji uz hrabre novinare širom BiH koji nastavljaju raditi svoj važan posao u sve težim okolnostima, dodaju iz Misije i podsjećaju da je OESS u BiH dao aktivan doprinos uspostavi mreže kontakt osoba zaduženih za sigurnost novinara u tužiteljstvima i ministarstvima unutarnjih poslova širom BiH. Misija OESS-a u BiH poziva lidere i institucije BiH načiniti dodatne korake u cilju zaštite novinara i medija od zastrašivanja i od nasilja, uzdržati se od donošenja zakonodavnih mjera kojima se ograničava slobodu izražavanja te stvarati uvjete za razvoj nezavisnog, profesionalnog izvještavanja jer su slobodni mediji nužan preduvjet demokratskog upravljanja, odgovornosti i zaštite ljudskih prava, te nezaobilazan element ukupne sigurnosti i stabilnosti zemlje.

Građani u RS-u najviše vjeruju vjerskim zajednicama te medijima, u FBiH situacija obratna

Sloboda medija u BiH nazaduje iako postoje očite razlike u odgovorima među ispitanicima u RS-u i u FBiH, potvrdilo je i istraživanje o medijskim slobodama u BiH, koje je urađeno u suradnji sa zakladom Fridrich Ebert Stiftung. 

Promatrajući prostor cijele zemlje, građani BiH ove godine i dalje najviše vjeruju medijima (66,8%) te vjerskim zajednicama (52,1%), zatim institucijama vlasti (45,8%), međunarodnoj zajednici (32%) te nevladinom sektoru (17,3%). Političke stranke (10%) i političari (7,3%) dobili su najmanje povjerenja građana. U odnosu na 2024., ove se godine bilježi pad povjerenja građana, i to najviše u NVO sektor, međunarodnu zajednicu i političare. Neznatan rast povjerenja je zamijećen kod medija i institucijama vlasti. Izvjesne su razlike zamijećene i na razini entiteta. 

Tako se u FBiH najviše vjeruje medijima, a potom institucijama vlasti i vjerskim ustanovama, dok je situacija u RS-u obratna: najviše se vjeruje vjerskim zajednicama, dok se ostalim institucijama ne vjeruje mnogo. Tako u rad medija vjeruje svega 18,6% građana u RS-u, a što je otprilike na istoj razini povjerenja građana u političare i političke stranke. 

- Tu situaciju nikada prije nismo imali, ukazala je novinarka Milkica Milojević, koja je u Banja Luci predstavila istraživanje. Istodobno, građani u FBiH, njih više od 90%, vjeruju najviše medijima. Trenutačno je i povjerenje u institucije općenito više kod stanovnika FBiH no kod stanovnika RS-a. Povjerenje u političke stranke i političare veće je u RS-u no u FBiH, dok povjerenje građana RS-a u NVO i u međunarodnu zajednicu ne postoji. Istraživači iz agencije Prime communications vjeruju da je to rezultat svega što se proteklih mjeseci zbivalo u BiH a tiče se prestanka rada USAID-a i kampanje protiv te organizacije.

Da je rad pojedinih novinara politički motiviran smatra 82,4% ispitanika u BiH, njih 74% iz FBiH te 96,4% ispitanika iz RS-a. U usporedbi s 2024. godinom, među stanovnicima RS-a se bilježi značajan porast broja onih koji drže da je rad nekih novinara politički motiviran. U FBiH, televizija je i nadalje prvi izvor informiranje, a slijede internet i društvene mreže. U RS-u, internet je primarno sredstvo informiranja.

Nakon što su predstavljeni nalazi istraživanja, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Arbutina kazala je da je u radnoj grupi za izradu zakona o medijima, no čiji članovi nikada nisu imenovani. 

- Znam da je predviđeno osnivanje registra medija, ali se plašim kako će to izgledati u praksi, rekla je on dok je urednik portala Buka Aleksandar Trifunović upozorio da političari u RS-u nastavljaju obilježavati novinare kao državne neprijatelje, što nije bezazlena situacija.

Društvo novinara BiH dodijelilo nagrade za 2024. 

Društvo novinara BiH tradicionalno je dodijelilo novinarske nagrade i priznanja za prethodnu godinu. Nagrada „Novinar godine“ je, po izboru žirija Društva novinara BiH, pripala Jeleni Jevtić i Mubareku Asaniju iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), autorima dokumentarca 'Gdje je Sara', priče o roditeljima koji u borbi da pronađu svoje dijete nailaze na zid šutnje u institucijama i ustanovama. 

Nagrada za životno djelo dodijeljena je novinaru Bori Kontiću, koji se dulje od 40 godina bavi novinarstvom. Počeo je na Radio Sarajevu, krajem sedamdesetih kao reporter i voditelj slušanih emisija i programa, a svoju je radijsku karijeru okončao kao urednik Drugog programa Radio Sarajeva i autor brojnih dokumentaraca za koje je dobio nagrade na svjetskim festivalima. Od 1995. vodi Media centar Sarajevo, koji je specijaliziran za edukaciju novinara, medijska istraživanja i digitalizaciju tiska. 

Nagradu u kategoriji TV novinarstvo pripala je portalima Gerila.info te Hercegovina.info, dok je nagradu u kategoriji tiskani i online mediji otišla u ruke Branke Mrkić, koja je tijekom prošle godine, uz niz tekstova o korupciji i nepotizmu, iznimnu pozornost posvetila društvenim anomalijama u pogledu zaštite djece. Ovom prilikom uručena su i tri specijalna priznanja. Prvo specijalno priznanje dodijeljeno je, prema odluci žirija DN BiH, Hrvatskom glasniku, bosanskohercegovačkom, nekada časopisu, a danas portalu na hrvatskom jeziku. Nastao je u teškim i izazovnim vremenima, a osnovao ga je fra Petar Matanović Drugo specijalno priznanje dodijeljeno je Barbari Pavljašević, čiji je rad u novinarstvu prepoznat, kako u BiH, tako i na međunarodnoj razini. Kao urednica RTVTK, sjajan je učitelj mladim generacijama. Treće specijalno priznanje dodijeljeno je Anisi Mahmutović, mladoj novinarka iz Sapne, a koja kroz svoj angažman vrlo često poziva na promociju tolerancije, suživota, suradnje mladih iz cijele zemlje.