Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Ušli smo u 2026. godinu od koje narodi i žitelji Bosne i Hercegovine očekuju mnogo. Bilo na ekonomskom, bilo na političkom, bilo na demografskom planu. 

Međutim, veliko je pitanje može li ova godina biti na razini prošle, a kamoli bolja. Razlog? Opskurne domaće vlasti koje su em nesposobne, em ih nije briga za život običnih smrtnika. Jednima je jedino važno kako dodatno pojačati ionako vrlo izraženu političku moć, a drugima kako ostati u foteljama. Uz to, ovo je izborna godina u kojoj ćemo svjedočiti jedino zauzimanju što boljih startnih pozicija i još većoj razini populizma i demagogije. 

Potonuće u dužničko ropstvo

Ne ulazeći u bilo kakve druge analize osim onih ekonomskih, stanje je već sada poprilično loše s tendencijom da bude još i gore. 

U ovu godinu ulazimo s rezultatom Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a koji pokazuje da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u Standardu kupovne moći, 35 posto prosjeka EU, dok stvarna individualna potrošnja po stanovniku u Standardu kupovne moći iznosi 42 posto prosjeka EU. Po ovom podatku smo službeno postali najsiromašnija država Europe od onih koje su uključene u mjerenje. Dugo godina nam je samo Albanija gledala u leđa, ali su nas i oni prestigli. 

Nadalje, od dolaska na vlast opskurne, ali zato do bola nesposobne sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS) Federacija je počela stizati Republiku Srpsku po razini zaduženja. Naime, zaduženja oba entiteta išla su neviđenom brzinom – što na domaćem, što na inozemnom tržištu. Dva entiteta tijekom 2025. uglavnom su se oslanjala na trezorske zapise i obveznice - FBiH je emitirala trezorske zapise ukupne vrijednosti oko 204 milijuna maraka, dok se RS zadužila oko 600 milijuna maraka kroz domaće vrijednosne papire. Uz to, FBiH plasirala je na Londonskoj burzi svoje prvo izdanje euroobveznica od oko 700 milijuna maraka. Naravno, sve ovo nije otišlo za razvojne projekte nego za krpanje proračunskih rupa i tko zna gdje još. 

Narodna skupština RS je 17. prosinca usvojila proračun za 2026. u iznosu od oko 7,6 milijardi maraka, uz planirano novo zaduženje od najmanje 1,728 milijardi maraka. Prema podacima entitetskog Ministarstva financija, RS u 2026. na naplatu dolazi oko 1,606 milijuna maraka obaveza, uključujući 600 milijuna maraka euroobveznica izdanih na Londonskoj burzi 2021.

Vladin prijedlog proračuna za 2026. u iznosu od oko devet milijarde maraka, od čega će nedostajućih oko tri milijarde maraka razlike između planiranih prihoda i rashoda biti nadomješteno zaduženjem na domaćem i stranom tržištu.

Inflacija u Europo pada, u BiH raste

Tu je, naravno, i inflacija koja više nije uvezena nego je rezultat 'rada' domaćih 'ekonomskih genijalaca'.

Naime, inflacija u eurozoni je oko dva posto, a u našoj zemlji viša od četiri posto. Zbog toga su puniji i proračuni, ali to infantilnim osobama koje s ekonomijom nemaju nikakve veze, a donose ključne ekonomske mjere, nije pomoglo da stabiliziraju prilike. 

Iako su prihodi od poreza rekordni i iako su zaduženja astronomska bh. vlasti idu i na povećanja cijena usluga za žitelje. 

Naravno, tu su još i odluke ekonomskih redikula u FBiH oko minimalne plaće i neradne nedjelje koje su doprinijele smanjenju zaposlenosti u ovom entitetu. Njih ne zanima mišljenje struke, nego samo populističke metode opstanka na vlasti. 

Nažalost, u tim foteljama će biti i cijelu iduću godinu, a hoće li i dalje ne ovisi samo o narodima i žiteljima ove zemlje, nego itekako i o međunarodnom faktoru.