Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Središnja banka Bosne i Hercegovine očekuje kako bi rast realnog BDP-a mogao usporiti na približno 2,0 posto u 2025. godini, s naznakom postupnog, blagog rasta u naredne dvije godine, uz slabljenje inflacije, koja je u ovom krugu projekcija korigirana naviše, do razine od 4,1 posto. 

- Slabiji izgledi za 2025., u odnosu na prethodni krug projekcija, uglavnom proizlaze iz slabljenja domaće i strane potražnje. Trenutačno, dostupni zvanični podatci ukazuju na dosta nizak realni rast BDP-a od 1,7 posto za prvo tromjesečje tekuće godine. Osobna potrošnja, kao najveći makroekonomski agregat, usporila je uslijed snažnih inflatornih pritisaka, iako raste razina prosječnih plaća. Povećanje minimalne plaće, i u FBiH i u RS od početka godine, dovelo je do rasta prosječne nominalne neto plaće. Međutim, taj rast nije dovoljan da nadoknadi utjecaj perzistentnog rasta cijena, pa se osobna potrošnja ograničava zbog smanjenja kupovne moći, na što ukazuju podatci o trgovini, poglavito trgovini prehrambenim proizvodima, navodi se iz ove institucije. 

Problemi

Realne stope rasta izvoza još uvijek su dosta ograničene uslijed slabije vanjske potražnje, dok uvoz pokazuje nižu tendenciju rasta u usporedbi s prethodnim razdobljem, zbog niže kupovne moći i opreznijeg ponašanja domaćih potrošača. Posljedično, opseg ukupne trgovinske razmjene je usporio rast, a time je i slabiji njegov doprinos ekonomskom rastu. 

- Uz to, usporen je i rast vanjske potražnje za uslugama povezanim s turizmom, koje čine znatan dio, više od 50 posto, ukupnih usluga. Usporavanje rasta suficita na ovoj kategoriji usluga je posljedica baznog efekta, ali i činjenica da je značajno smanjen priljev turista s Bliskog Istoka, ali i smanjenog broja turista na Jadranu, od kojih je dio posjećivao i BiH, stoji u dokumentu. 

Nadalje, navodi se kako ulaganja, kao dio nacionalnih računa, uključuju i promjene u zalihama, što doprinosi fluktuacijama njihovog doprinosa u tromjesečnim podatcima o BDP-u. Dodatno, i statistička diskrepancija dodatno otežava preciznu procjenu stvarne razine ulaganja i njihove uloge u rastu ekonomije. Među ostalim domaćim čimbenicima koji determiniraju trend i intenzitet i ekonomske aktivnosti, nisu zabilježena značajnija odstupanja u projiciranim stopama realnog rasta, u odnosu na prethodni krug projekcija. Rizici u vezi s rastom realnog BDP-a ocjenjuju se kao blago negativni i proizlaze iz domaćih i vanjskih čimbenika. Pozitivni rizici za ekonomski rast u srednjoročnom razdoblju vezuju se uz finalizaciju Reformske agende, i početak pristupnih pregovora za pristupanje EU, čime se otvara put za privlačenje značajnih investicija, uključujući i one iz Plana rasta. Negativni rizici se vezuju uz daljnje slabljenje cjenovne konkurentnosti domaće ekonomije, i spor oporavak inozemne potražnje.

Inflacija

U 2025., inflatorni pritisci su intenzivirani uslijed rasta cijena hrane, te rasta cijena električne energije i usluga. Povećanje minimalne plaće, od siječnja 2025., dodatno je pojačalo inflatorne pritiske, uslijed čega je projicirana stopa inflacije za 2025. značajno revidirana još u proljetnom krugu izrade makroekonomskih projekcija. 

- Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena revidirana je naviše za 0,6 postotnih bodova, na razinu od 4,1 posto u 2025. Odstupanje procijenjene inflacije u 2025. u odnosu na prethodni krug je, poglavito, uzrokovano snažnim rastom cijena hrane i električne energije, koji je uslijedio, između ostalog, i zbog povećanja minimalnih plaća. Povećanje minimalne plaće u oba entiteta od početka godine, te lančani efekt na rast plaća u svim djelatnostima, odrazilo se na rast cijena u većini odjeljaka. Rast cijena hrane (odjeljak hrane i bezalkoholih pića zabilježio je povećanje cijena od 8,9 posto u prvih osam mjeseci 2025.), i postojani pritisci temeljne inflacije (koja je procijenjena na 4,3 posto u prvih osam mjeseci 2025.), glavni su čimbenici ubrzanja ukupne inflacije u BiH, ističu iz Središnje banke BiH. 

Dodaje se kako rast cijena hrane i režijskih troškova izravno povećavaju troškove života, dok pritisci na rast cijena roba i usluga potaknuti rastom režijskih troškova, dodatno doprinose rastu razine cijena, što smanjuje kupovnu moć. Inflacija u sektoru usluga je procijenjena na 4,8 posto u prvih osam mjeseci 2025. što ukazuje da rastu domaćih cijena značajno doprinose čimbenici iz domaćeg okruženja. I uvozna inflacija je značajan čimbenik u formiranju opće razine cijena u BiH, jer veliki dio osnovne potrošačke korpe dolazi iz uvoza, pri čemu se svaka promjena cijena na međunarodnom tržištu prenosi na domaće cijene. Slabljenje globalnih inflatornih pritisaka doprinosi ublažavanju rasta uvoznih cijena, ali određeni rizici uz njih ostaju prisutni, posebice oni vezani uz geopolitičku neizvjesnost i trgovinske restrikcije. Na temelju trenutačnih stručnih procjena, iz Središnje banke BiH očekuju kako će ukupna inflacija slabiti u projekcijskom horizontu do razine od 2,1 posto u 2027.