Nakon što je krajem ožujka Vijeće Europe odobrilo Strateški kompas za sigurnost i obranu s ciljem jačanja sigurnosne i obrambene politike EU-a, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana je rasprava o ovom dokumentu s visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom.

Strateški kompas ključan je dokument kojim se osnažuje europsko djelovanje u području sigurnosti za razdoblje do 2030., a iako je prva verzija dokumenta predstavljena još koncem 2021., rat u Ukrajini donio je sasvim novu dimenziju u pogledu sadržaja i važnosti ovog akta, priopćeno je u srijedu iz Europske pučke stranke.

- Strateški kompas za sigurnost i obranu jamac je sigurnosti Europske unije u srednjoročnom razdoblju do 2030. Nastao je između ostalog i kao odgovor na rat u Ukrajini, obuhvaća sve aspekte sigurnosne i obrambene politike, a temelji se na četiri stupa: djelovanje, ulaganje, partnerstvo i sigurnost - rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.

Ističe kako je u pogledu djelovanja važno istaknuti da će Europska unija uspostaviti kapacitet za brzo raspoređivanje do 5 tisuća vojnika za različite vrste kriza, a države članice će, kako navodi, znatno povećati svoje rashode za obranu.

Sokol je pri tome ukazao i na značaj koji ovaj dokument ima za stabilnost hrvatskog susjedstva.

- Geopolitička situacija danas u bitnom se razlikuje od one koju smo imali prije samo nekoliko mjeseci. U takvim okolnostima važno je državama u susjedstvu ponuditi jasnu europsku perspektivu. Naravno, od posebnog je interesa stabilnost u Bosni i Hercegovini – kazao je on.

Stoga je, kako kaže Sokol, važno da se Strateškim kompasom eksplicitno "podržava suverenitet, jedinstvo i teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine, ali i da se podržava proces reformi na njezinu putu prema Uniji".

- Upravo zahvaljujući naporima hrvatske diplomacije ovaj strateški dokument uključuje i element konstitutivnosti naroda u BiH. Nažalost u određenim se europskim interesnim krugovima element konstitutivnosti promatra s određenom dozom skeptičnosti i zbog toga je važno da je promišljena i koordinirana hrvatska vanjska politika tome unatoč uspjela ostvariti strateški cilj hrvatskog naroda u BiH i referirati se na konstitutivnost kao bitan element ustavnosti BiH. Usvajanjem Strateškog kompasa europski čelnici nedvojbeno su dali podršku hrvatskom narodu u BiH, a time su se založili i za stabilnost Bosne i Hercegovine koja je ključna za međunarodni mir i sigurnost - dodao je Sokol.

U kontekstu zbivanja u BiH, Sokol je ponovio i da je potrebno prevladati tamošnju političku krizu u kojoj se Hrvatima, kako kaže, "kao konstitutivnom narodu nameću nelegitimni predstavnici na razini Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH".

Pozvao je na izmjenu Izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH kojemu je, dodaje, uskraćeno političko pravo kakvo nije uskraćeno niti jednom drugom narodu u Europi – da sam bira svoje političke predstavnike.

- U tom smislu Strateškim kompasom poslana je snažna poruka da konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH ni u kojem slučaju ne smije biti dovedena u pitanje - zaključio je Sokol.