Govoriti sada o gašenju nekih općina je jednako rizično kao i zagovaranje podjele države, kaže za Deutsche Welle (DW) potpredsjednik RS-a i bivši načelnik Općine Srebrenice Ćamil Duraković u osvrtu na medijske navode o mogućem gašenju nekih siromašnih općina u RS-u.

U svjetlu skorašnjih medijskih napisa, stanovništvo nerazvijenih općina u RS-u, poput Srebrenice, plaši se da će neke od njih biti ugašene, iako još uvijek nema zvanične inicijativeu tom pravcu.

O mogućnosti ukidanja statusa općine Srebrenici, potpredsjednik RS-a i Srebreničanin Duraković ne misli ništa dobro.

-Srebrenica nosi poseban rizik s aspekta počinjenog genocida u srpnju 1995. To bi bio politički sunovrat i pokušaj brisanja povijesnih činjenica i sramotno brisanje povijesti, ne samo ove novije, već i stoljetne, koja prepoznaje Srebrenicu još iz rimskog doba, kada je bila trgovinski centar dok neka druga sad velika mjesta nisu ni postojala, napominje Duraković.

Ministarstvo lokalne uprave i samouprave entiteta RS-a svake godine donosi odluku o stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave. U 2023.godini, na više od polovine prostora (65%) koji pripada RS-u, od 64 lokalne zajednice, 35 je izrazito siromašnih i nerazvijenih općina u kojima živi svega 206.000 stanovnika, što je manje od petine ukupne populacije u RS-a. Na istoku RS-a, dobar dio Podrinja, općine Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Rogatica i Han Pijesak, spadaju u nerazvijene, dok je Srebrenica među 15 izrazito nerazvijenih.

Prema popisu stanovništva iz 1991., Srebrenica je imala 36.666 stanovnika, od kojih je gotovo svaki treći bio zaposlen. Od okončanja proteklog rata, ona je u grupi izrazito nerazvijenih općina. Prošle godine su zatvorene 33 poduzetničke trgovine, a otvorene 22 nove, u što se računa i one otvorene uz pomoć jednogodišnje podrške Vlade RS-a. U općinskoj matičnoj službi je za 2022. godinu zabilježeno da se rodilo 37 djece, dok je umrlo 99 stanovnika Srebrenice.

Duraković razlog izrazitoj nerazvijenosti i malom broju stanovnika u navedenim općinama vidiprvenstveno u posljedicama rata, prisilnim migracijama i protjerivanju stanovništva. Kao dodatni razlog navodi i to što je od kraja rata slabila država, dok su jačali županije i entiteti, koji su proveli nakaradnuprivatizaciju, što je rezultiralo slabljenjem lokalnih zajednica i gospodarstva u cijeloj BiH.

Postoje li rješenja?

Da bi se našlo moguća rješenja, smatra Duraković, entiteti i politike u BiH općenito, moraju se okrenuti ravnomjernom razvoju i urbanih, i ruralnih sredina. U suprotnom će, kako upoorava, i ovo malo stanovnika otići s tih prostorau potrazi za boljim uvjetima života.

-Tim općinama, uključujući Srebrenicu, treba dati poseban ekonomski doping kako svi kolektivno ne bismo doživjeli povijesnu sramotu. A način postoji i treba se, umjesto politike nacional-primitivizma i podjela, okrenuti jačanju države i njenih institucija koje bi se mogle nositi s ekonomskim izazovima ravnomjernog razvoja cijelog njenog prostora, smatra Duraković.

Na molbu da za DW komentira mogućnost gubitka statusa općine, načelnik Srebrenice Mladen Grujičić je poručio da nije zainteresiran. Radomir Pavlović, dugogodišnji dužnosnik lokalne vlasti i predsjednik OO SNSD-a Srebrenica, poručuje, pak, da bi ukidanje statusa općine bio katastrofa i to, kako obrazlaže, stoga što je to jedna od najstarijih općina u BiH, s najbogatijim kulturno-povijesnim vrijednostima, s najvećim prirodnim potencijalima i resursima, a i obzirom na sve što je doživjela u proteklom ratu.

-Sve je do vlasti. Imamo bogate prirodne resurse koje eksploatiraju drugi, nemamo planove i strategiju razvoja ili imamo strategiju koju se ne provodi. Nemamo više ni jednog kapaciteta za preradu drveta, o srebreničkoj banji se godinama priča i ništa ne radi itd. Ja vjerujem da će uskoro na Vladi RS-a biti postavljeno pitanje daljnjeg funkcioniranja općina koje se ne mogu same financirati i izaći iz reda nerazvijenih, kaže Pavlović.

Sredstva za pomoć nedovoljna

Vlada RS-a svake godine, u okviru četiri tranše, dodjeljuje grantove pomoći za nerazvijene općine, a u 2022. godini njiova je ukupna vrijednost iznosila 3 milijuna KM. U svim siromašnim općinama, dodaje DW, kažu da ta sredstva nisu ni izdaleka dostatna a uglavnom ih se koristi za pokrivanje dijela funkcionicanja općine, plaćanje poreza, te kao socijalnu pomoć najugroženijima.

Ima i prijedloga da se osnuje fond za izrazito nerazvijene općine, da se smanji porez a poveća grantove Vlade s 3 na 12 milijuna KM godišnje. Građani Srebrenice su zabrinuti i razočarani odnosom prema njihovom gradu i zahtijevaju vladina ulaganja u revitalizaciju gospodarskih kapaciteta općine. (DW)