Nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu splet međunarodnih okolnosti istisnuo je bosanskohercegovačke teme iz fokusa međunarodne zajednice koje su u jednom trenutku bile u centru pozornosti. Pokušaj prijenosi državnih nadležnosti na entitet Republike Srpska i izmjene Ustava Bosne i Hercegovine kao i izmjene Izbornog zakona BiH očekivano su bačene  u zapećak briselske administracije. Međutim, time se nije zaboravila problematična situacija u BiH već je povezana sa prijateljskim odnosima određenih lidera iz BiH i regije sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Zbog toga su u sjedištu Europske unije pojačani zahtjevi za hitnim uvođenjem sankcija onima koji održavaju bliske veze i kontakte s trenutno omraženim Rusima.

Što će biti u Bruxellesu?

Sve to je rezultiralo da Izborni zakon BiH više nitko ozbiljan iz američke i europske administracije gotovo ni ne spominje, osim u kontekstu da se lideri stranaka o tome trebaju sami dogovoriti.

Ipak ovog tjedna bi se ova priča mogla makar nakratko aktualizirati ovog u Bruxellesu gdje će  odletjeti bh. lideri kako bi na licu mjesta objasnili što se događa u BiH. Prije njih o stanju u BiH će govoriti Johann Sattler, voditelj Delegacije EU u BiH, Angelina Eichhorst, predstavnica Europske službe za vanjske poslove i Christian Schmidt, visoki predstavnik za BiH.  Gotovo istovremeno u regiju, pa tako i u BiH doći će Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.

Međutim, iako je nekada ranije bilo najavljivano da bi Borell u BiH mogao doći upravo zbog ustavnih i izbornih promjena, potpuno je jasno da ta tema više nije u fokusu već sigurnosna i politička situacija povezana sa novim međunarodnim odnosima. 

Kako se čini glavna tema razgovora u Bruxellesu će biti ideja koju je prije nekoliko dana lansirao Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić zahtjevom da se Bosni  Hercegovini 'preko reda' osigura kandidatski status za članstvo u EU, a sve zbog trenutne političke i sigurnosne situacije na europskom kontinentu koja se duboko reflektira na države u regiji.

Iako zvuči čudno za bh. prilike ta ideja naišla je na plodno tlo kod svih političkih lidera u BiH, uključujući i one vječito suprotstavljene, pa je tako Komšić za tu inicijativu dobio prešutnu, ali očitu podršku  i od Čovića, i od Dodika i od Izetbegovića. Time se na javnoj razini pokazalo da postoji konsenzus po tom pitanju u BiH, što recimo nije slučaj ni u jednom drugom važnom politikom pitanju poput primjerice Izbornog zakona ili promjene Ustava BiH.

Želje jedno a realnost drugo

Iako brojni domaći i europski dužnosnici zagovaraju ubrzan put kandidatskog statusa BiH, hrvatska europarlamentarka Željana Zovko je istaknula kako su 'želje jedno, ali realnost je drugačija'.

- Sve ono što BiH zna da mora ispuniti i dalje ostaje prioritet. Aplikacije za kandidatski status koje su nedavno predale i Ukrajina, Moldavija i Gruzija poslane su Komisiji na razmatranje. Oni će također dobiti upitnik kao što ga je dobila i BiH, objasnila je ona. Ističe kako naša zemlja ima postavljenih 14 uvjeta koje treba ispuniti da bi dobila kandidatski status, što se, kako navodi, za sada ne mijenja. Zovko je ponovila da EU želi mirnu BiH, bez unutarnjih i vanjskih sukoba, spremnu da ispuni sve reforme, ali isto tako i zemlju koja neće imati nesuglasice oko pitanja želi li uopće biti dio te europske zajednice.

- Svaka zemlja mora zadovoljiti kriterije. Europska unija sigurno neće dozvoliti ulazak zemljama koje imaju bilateralne sukobe i koje ne odašilju poruke u skladu s europskim načelima, ocijenila je Zovko.

Iz međunarodne zajednice i europskih institucija još odavno poručuju kako je dogovor o reformama i europskom putu BiH isključivo na domaćim liderima.

14 uvjeta ostaje prioritet

- Građani žele funkcionalnu, demokratsku i prosperitetnu zemlju. Stoga se domaći lideri trebaju hitno angažirati na reformama koje BiH vode ka EU, istaknuo je Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Ocijenio je kako je EU nesporno posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i održavanju sigurnog okruženja.  Mišljenja je da BiH ima jasnu i kredibilnu europsku perspektivu, potvrđenu na najvišoj razini, uključujući, kako navodi, i samit između EU-a i zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja održanom u listopadu 2021.

Pozdravio je i nedavno usvajanje Zakona o sukobu interesa u Zastupničkom domu BiH, kao i izmjene i dopune Zakona o VSTV-u. Međutim, pozvao je na ubrzani ritam provedbe reformi, uključujući ustavne i izborne reforme u skladu s europskim vrijednostima i standardima u ograničenom vremenu koje je preostalo prije raspisivanja Općih izbora 2022.

Sudeći po ovim izjavama izborna reforma biti će prepuštena liderima da je provedu ako žele i mogla bi biti jedna od tema na kojima će Unija testirati spremnost domaćih lidera da zaista počnu ispunjavati 14 prioriteta EU.  Međutim, pitanje je da li lideri u BiH mogu i žele učiniti išta samostalno bez tutorstva iz međunarodne zajednice. Jer, rokovi za provedbu izmjena Izbornog zakona odavno su poznati. Nakon propasti neumskih pregovora određeno vrijeme bilo je indicija da nešto radi na tome, ali kako vrijeme odmiče stiče se dojam da se i dalje stoji u mjestu te da to više nije glavna tema. Zadnjih dana glavni fokus je prebačen na Komšićev zahtjev za ubrzanje puta BiH u EU.

Također, sve je više različitih mišljenja o tome na koji način bi trebalo riješiti pitanje Izbornog zakona što direktno utječe na stabilnost političke situacije. Tako je primjerice kardinal Vinko Puljić ovoga tjedna prilikom predaje dužnosti svom nasljedniku komentirao političku situaciju na način koji donekle odudara od dominantne politike vodećih hrvatskih stranaka okupljenih oko HNS-a.  On se osvrnuo na aktualnu političku situaciju u BiH, kazavši kako ovdje nisu posvađani narodi već politike.

Kardinal Puljić poslao važne poruke

- Ljudi, bez obzira o kojem je narodu riječ, otvoreni su u ogromnoj većini za suradnju i razumiju da i drugi žele živjeti u svom identitetu kao i oni sami. Ovdje su se dogodile mnoge teške stvari, a nijedna politika ne želi reći “moj grijeh” nego nastoji opravdati ono što je pogrešno učinjeno. Volio bih kada bi shvatili da bi prije svega nama u Bosni i Hercegovini, i to svima, trebalo biti stalo da nam bude bolje, kao i da jednom narodu ne može biti dobro, ako drugome također nije dobro, odnosno da meni ne može biti dobro ako i mome komšiji ili susjedu nije dobro, poručio je kardinal Puljić. Dodao je kako put isključivosti i sebičnosti nikad nije dobar put te da je potrebno tražiti rješenje koje je, u što većoj mogućoj mjeri, pravedno za sve, a posebno za one slabije i manje brojne. Puljić se osvrnuo i na Daytonski sporazum, ustvrdivši kako je njime uspostavljen mir, ali i uvelike legalizirana ratna osvajanja.

Na pitanje da prokomentira aktualne razgovore o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH, Puljić je odgovorio kako ne treba inzistirati isključivo na dogovoru hrvatske i bošnjačke strane.

- Jednakopravnost je proces koji treba uspostaviti. Jedan od tih stavova je Izborni zakon i to na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Tu nije samo hrvatsko-bošnjački dogovor. Što je s Hrvatima u entitetu RS? Ispada kao da je normalno da nas tamo nema. 'Luđačku košulju' treba skinuti i stvoriti normalnu državu jednakih prava za svakog čovjeka i za sve narode, poručio je kardinal Puljić.  Ovakva izjava vrhovnog katoličkog autoriteta u BiH na svojevrstan je način i poruka političkom vodstvu Hrvata da situaciju moraju sagledati u širom kontekstu izvan vlastitih sebičnih interesa, a ne cijeli problem s izbornim zakonom predstavljati kao navodni hrvatsko-bošnjački sukob.

Maksimalistički zahtjevi osuđeni na propast

Na sličnom tragu, iako vjerojatno iz drugih razloga, bila je izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića o tome da je teško očekivati da bi eventualni dogovor SDA i HDZ-a značio i promjene Izbornog zakona jer nakon toga moraju uključiti šireg spektra političkih stranaka iz Federacije, a tek nakon toga treba se osigurati podrška iz RS-a za dvotrećinske izmjene Ustava BiH. Istina, oni su odavno poručili da će podržati svaki dogovor koji ne dira u nikakva rješenja koja se tiču RS-a. Kardinal Puljić, makar na svom odlasku, upozorio je da takvo rješenje nije pošteno i u stvari BiH veže u još luđu 'luđačku košulju'. Da li će ovakve poruke doprijeti i biti prihvaćene od strane političkih dužnosnika Hrvata u BiH, pogotovo onih okupljenih oko HNS-a moglo bi biti presudno pitanje o eventualnim daljnjim razgovorima oko Izbornog zakona BiH. U suprotnom lako bi se moglo dogoditi da maksimalistički zahtjevi koncipirani da se ostvare kroz suradnju s Miloradom Dodikom mogli bi biti potpuno osuđeni na propast.