Piše: V.S.Herceg

Tek sat vremena nakon što su zatvorena birališta u BiH, visoki predstavnik u BIH Christian Schmidt uvrstio se među top vijesti u postizbornoj noći - ponovno je posegnuo za bonskim ovlastima i objavio amandmane na Izborni zakon BiH i Ustav Federacije BiH koji se, kako je naglasio, isključivo odnose na  konstituiranje neizravno izabranih tijela.

O ovome se nisu uspjeli dogovoriti bh političari te je Schmit to učinio umjesto njih.

‘Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH’ iz OHR-a je nazvano nametanje amandmana na Izborni zakon BIH i Ustav FBiH.

-Ove mjere imaju za cilj poboljšati funkcionalnost FBiH i osigurati blagovremenu provedbu rezultata izbora iz listopada 2022. godine. Ovim mjerama utemeljuje se ambijent za daljnju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava. Ove mjere također jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Daytonski mirovni sporazum i Ustav, uz istodobno sprječavanje zlouporabe ili paralize sustava. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela, priopćeno je iz Schmidtovog ureda.

EU: Isključivo odluka visokog predstavnika

-EU u BiH prima k znanju odluku visokog predstavnika Schmidta o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH. To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika (Bonske ovlasti) treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji, jučerašnja je reakcija iz Izaslanstva EU u BiH na Schmidtove bonske ovlasti

Nitko od političkih aktera u nedjelju večer nije se previše bavio Schmidtovim amandmanima jer su imali daleko važnijeg posla - praćenje izbornih rezultata. Ipak, neki od njih kratko su se osvrnuli i na to.

-Schmidtova odluka je definitivno pojačala poziciju HDZ-a. Nametnute su deblokade koje smo ovlaš razmotrili. Sutra ćemo imati konačan stav SDA po tom pitanju, rekao je u nedjelju večer predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Predsjednik Naroda i Pravde (NiP), Elmedin Konaković rekao je kako očekuje takav angažman međunarodne zajednice i u entitetu RS.

-Tražimo od međunarodne zajednice i visokog predstavnika da ne tretira samo FBiH kao bolesnika i da ne ostavlja asimetrična rješenja, kazao je Konaković.

Za Željka Komšića Schmidtova odluka je "uravnotežena".

-Rekao sam da je važno da nema diskriminacije, da nema onih postotaka koji su izazvali nezadovoljstvo ispred OHR-a. Koliko sam površno vidio – čini mi se da je njegova odluka neka vrsta balansa, kako bi se izbjegle manipulacije s etničkim opredjeljenjima, ali isto tako da se ubrzaju procesi prilikom formiranju vlasti. On očekuje da predsjednik Federacije BiH ispuni svoj dio dogovora kod imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije. U svakom slučaju cijela ta priča oko izmjena Izbornog zakona ne prestaje i za očekivat je da se i dalje nastavi, komentirao je Komšić.

Bećirović je bio bez komentara, a predsjednik SNSD-a, uobičajeno, posprdno se odnosio pre visokom predstavniku, navodeći da su Schmidtove odluke "za njega potpuno nevažne".

Od predsjednik HDZ-a nije se mogao čuti komentar na Schmidtove amandmane, ali se moglo čuti kako se nazivaju “kozmetičkim promjenama”. No, njegovu odluku jučer je podržao hrvatski premjer Andrej Plenković, kao i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman, dok je eurozastupnica HDZ-a Hrvatske Željana Zovko kazala kako su Schmidtove odluke zasluga hrvatskog premijera Plenkovića.

Više mjesta za 'Ostale'

Kako je navedeno iz Schmidtovog ureda, ovom mjerom povećava se broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda.

Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Povećava se i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen u vezi s ovim pitanjem i pitanjem primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio s Ustavom Federacije BiH.

-Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istodobno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sustava. Ovom odlukom sam povećao broj izaslanika u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH, naveo je Schmidt u pojašnjenju svojih odluka.

Naglasio je kako iste imaju za cilj spriječiti paralizu FBiH nakon izbora.

-Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, s tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti! Tako što će osigurati da izborni rezultati budu provedeni, nove vlade budu ustanovljene, da institucije mogu funkcionirati, da suci budu nominirani i imenovani, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale, njegova je poruka u izbornoj noći.

Deblokada Federacije BiH

Schmidtovim amandmanima na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, umjesto dosadašnjih 56, sada će brojati 80 izaslanika, dok će Klubovi naroda, umjesto dosadašnjih 17, sada imati svaki po 23 izaslanika. Prema Schmidtovom rješenju, zbog povećanja broja izaslanika sa 7 na 11, izaslanici iz reda 'Ostalih' po prvi put će iz svih županija imati svoje predstavnike u Domu naroda.

Ovime je sada za predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta potrebno 11 ruku, odnosno polovica glasova u svakom klubu naroda, te se može kazati kako je time deblokiran procesi u Federaciji BiH.

Naime, ukoliko klubovi naroda u roku od 30 dana ne predlože kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH, za predlaganje kandidata biti će potrebno sedam ruku u svakom klubu, a ako i to ne bude dovoljno, onda je nakon 50 dana dovoljno da četiri izaslanika u svakom klubu predlože kandidate. Zastupničkom domu dano je 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja, lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda.

-Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga potpore koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominira maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva potpore jedanaest delegata, u narednim krugovima omogućit će se nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam, kazao je Schmidt u pojašnjenu odluke.

Novo rješenje umjesto spominjanog cenzusa od 3%

-Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu.

Svi količnici konstitutivnih naroda i količnici Ostalih se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu i grupi Ostalih se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s tim da će se u slučaju da kanton nema jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu primijeniti član 10.16 ovog Zakona.

Najveći količnik za svaki konstitutivni narod i za Ostale u svakom kantonu se briše s liste količnika tog konstitutivnog naroda odnosno s liste količnika Ostalih. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi, rješenje je visokog predstavnika kada je riječ o izboru izaslanika iz kantona.

I u ovom slučaju SIP bi mogao imati značajnu ulogu i to ukoliko kantoni ne budu imenovali izaslanike u predviđenom roku. 

-SIP BiH će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka predviđenog u stavovima (1) i (2) ovog člana i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, navedeno je.

Rokovi vrlo važna stavka

Kao što je i sam nekoliko puta naglasio u pojašnjenju svojih odluka, rokovi su 'vrlo važna stavka' te je uklonjena sumnja o 'dugoročnom formiranju vlasti" i donošenju zakona kao što je to bio čest slučaj do sada. Ovime bi se bh političari faktički natjerali na brže donošenje odluka u parlamentima, pa tako i ubrzanje na putu ka EU.

-Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka, stoji u Schmidtovoj odluci.

Kako je kazao, njegovi amandmani pomoći će i u sprječavanju zlouporaba vitalnog nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.

Podsjetimo da su dosadašnjom regulativom Ustava FBiH, dvije trećine kluba nekog od konstitutivnih naroda mogli pokrenuti pitanja vitalnog nacionalnog interesa, sa širokom lepezom mogućnosti tretiranja vitalnog nacionalnog interesa. Sada se to više neće moći događati iako će i dalje Dom naroda razmatrati to pitanje ako dvije trećine izaslanika svakog kluba odluče kako smatraju da se radi o pitanju od vitalnog nacionalnog interesa jednog od naroda.

-Pomoći će u sprječavanju zlouporaba vitalnog nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes. Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnoga nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudaca tog suda, pojašnjenje je koje je dao visoki predstavnik u BiH.