Piše: V.S.Herceg

Europska komisija je u prosincu prošle godine provela istraživanje javnog mnijenja žitelja država članica EU-a o cijepljenju protiv korona virusa, COVID-19. Ispitan je uzorak od 24.424 stanovnika, a ukupni udio je modeliran prema omjeru brojnosti stanovništva svake države članice.

Stavovi prema cijepljenju

Tri od deset Europljanina željeli bi se cijepiti "za neko vrijeme tijekom 2021. godine" (29%); gotovo jedna četvrtina to bi željela učiniti "što prije" (23%), a manje od petine to je spremno učiniti, ali "kasnije" (18%). Dok se 17% žitelja Europe uopće ne želi cijepiti i na to pitanje dalo je odgovor "nikad".

Kada je riječ o državama, najviši postotak onih koji bi se cijepili što je god prije moguće je na Malti (41%), Irskoj (37%), Danskoj (35%), potom Italiji i Latviji (32%), Nizozemskoj (31%) i Finskoj (30%) dok je se onih koji su odgovorili da se nikada ne žele cijepiti najviše u Bugarskoj (34%), Sloveniji (33%), potom u Mađarskoj i Slovačkoj (32%), ali i u Hrvatskoj (31%).

Međutim, najviše ispitanika (44%) odgovorilo je kako bi bilo spremno na cijepljenje protiv COVID-19 ukoliko su neki ljudi to već prije učinili te da nema nuspojava, dok je 1 36% mišljenja da bi to učinilo samo uz potpunu transparentnost i dostupnost informacija o načinu razvijanja i ispitivanja cjepiva kod ovlaštenih proizvođača.

Zanimljivo je da je 23% ispitanika odgovorilo da je spremno cijepiti se ako to ništa ne košta, a 22% ako se radi o preporuci liječnika, ali i preporuci ostalih ljudi koji su se već prije cijepili.

Činjenica da su neki ljudi već cijepljeni ("Neki su ljudi već cijepljeni i vidimo da to djeluje i da nema nuspojava"), da cjepivo djeluje inema nuspojava, najčešći je spominjani odgovor dok je, primjerice, ispitanicima u Portugalu i Poljskoj najvažnija transparentnost informacija o razvoju, ispitivanju cjepiva kao i podatak je li cjepivo odobreno.

U kojoj se mjeri Europljani slažu ili ne slažu sa svakom od sljedećih izjava

Više nego tri četvrtine ispitanika slažu se da bi neke kategorije stanovništva trebale dobiti cijepio prije nego ostali (76%) kao i da su ozbiljne bolesti nestale zahvaljujući razvoju i primjeni cjepiva (76%)

Također, čak devet od 10 ispitanika na Malti, kao i više od tri četvrtine ispitanih na Cipru, skoro devet od deset na Malti (87%) i više od tri četvrtine u Irskoj, Cipru i Portugalu (77%) te Luksemburgu (76%) slažu se da EU ima ključnu ulogu uosiguravanje pristupa cjepivu protiv COVID 19 u njihovim zemljama. Međutim, to mišljenje manje je prisutno u grupisrednjoeuropskih zemalja, uključujući Češku (49%), Poljsku i Mađarsku (55%) te Slovačku (54%).

Čak u 24 države članice, ispitanici se slažu da javna tijela nisu u dovoljnoj mjeri transparentna u prosljeđivanju cjepivom protiv COVID-19. Tako su po tom pitanju najviše nepovjerljivi na Cipru i Bugarskoj (74%), potom Francuskoj (73%), potom Hrvatskoj i Rumuniji (72%), Mađarskoj i Sloveniji (71%) itd.

No zanimljiva su mišljenja i o razvoju cjepiva. Naime, najmanje šest od deset ispitanika slaže se da su cjepiva protiv COVID 19 prebrzo razvijana, ispitivana i odobrena, a u stav "potpuno siguran" predvode državljani Bugarske (76%), Latvije i Mađarske (72%), ai i Hrvatske, Grčke i Slovenije (71%), Češke (70%) itd. 

Istodobno, u 22 države članice predvođene Danskom (73%), Irskom i Španjolskom (71%) kao i Švedskom, Portugalom i Maltom (69%) složili su se da je cjepivo jedini način za okončanje pandemije korona virusa.

Jesu li Europljani zadovoljni mjerama EU-a protiv pandemije?

Kod državljana zemalja članica EU-a vlada podijeljenost u pogledu zadovoljstva načinom na koji je EU odgovorila na pandemiju COVID-19. Tako "nije zadovoljno" njih 45%, "uopće nije zadovoljno" 15%, dok je "prilično nezadovoljno" 30%, a s "ne znam" odgovorilo je 11%. S druge strane, "vrlo zadovoljno" je 5%, "prilično zadovoljno" 39%, što je ukupno zadovoljnih 44%.

U 14 država članica većina ispitanika nezadovoljna je načinom na koji EU je odgovorio na COVID 19. U 12 država većina je zadovoljna dok su ispitanici, primjerice, u Italiji skoro jednako podijeljena po ovom pitanju "47%). Zanimljivo da su najmanje zadovoljni u Češkoj (59%), Sloveniji (58%), Belgiji i Hrvatskoj (56%), Luksemburgu (55%) Estoniji (54%)...

U nordijskim zemljama više vjeruju vlastima, dok ostali više vjeruju liječnicima

Jasna većina ispitanika, njih 55% vjeruje više zdravstvenim radnicima i liječnicima, medicinskim sestrama i farmaceutima da bi im dali pouzdane informacije o cjepivima protiv COVID 19, ali i pomno prate informacije o pandemiji koju daju nacionalne zdravstvene vlasti (43%).

U 23 države članice većina ispitanika vjeruje više zdravstvenim radnicima, liječnicima,  medicinskim sestrama i farmaceutima, dok su u nordijskim zemljama (Danska, Finska, Švedska) i na Malti skloni povjerenju svojim nacionalnim zdravstvenim vlastima.

Također, jasna većina ispitanika (57%) željela bi dobiti više informacija o tome kolika je sigurnost cjepiva protiv korona virusa (57%) i koliko je ono učinkovito (50%) i to je ujedno i pitanje koje se najčešće spominje među žiteljima svih zemalja članica EU-a.

Tko se najviše bori korone?

Ispitanici iz Južne Europe i Irske su oni kojih se najviše plaše da će vrlo lako biti zaraženi korona virusom, dok je velika zabrinutost od infekcije i kod državljana Malte, Portugala, Španjolske i Italije. Najmanje se pribojavaju u Sloveniji, Austriji, Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji i Estoniji.