Piše: V.S.Herceg

Jučer ujutro u neumski zaljev, baš kao što se i najavljivalo, uplovio je najveći kruzer ikada s više od 1.000 putnika.

Unatoč činjenici da ovaj jedini bh grad na moru nema luke niti pristaništa, kao i prilično zatvorenog akvatorija te tako i slabe cirkulacije morskih strujanja itd., kao i ekološke posebnosti područja, gdje su veći brodovi prinuđeni na sidrenje, a razmatra se i mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja brodova s opasnim ili štetnim tvarima ili većom količinom goriva, a što je i dio mišljenja koje su izradili stručnjaci po zahtjevu Predsjedništva BiH, u neumski akvatorij ispod Pelješkog mosta uplovila je kruzerska grdosija duga više od 237 metara. I to unatoč stavovima i Predsjedništva i Vijeća ministara, potkrijepljenim znanstvenom analizom.

Kao i za puno toga u BiH, još uvijek se ne zna tko je dopustio uplovljavanje u neumski zaljev kruzera, je li to dopustilo Predsjedništvo BiH ili je kruzer uplovio na vlastitu odgovornost, pitanje je za koje se još uvijek čeka odgovor.

No, u svim drugim uređenim državama, u ovakvim slučajevima, kruzer bi bio ispraćen na otvoreno more uz pratnju policije i angažman tužiteljstva.

Neumljani su jučer prosvjedovali, ali to nije "pilo vode" - dobro raspoloženi turisti iskrcali su se iz manjih brodica i produžili turističku rutu prema Blagaju, Međugorju, vodopadu Kravice, Mostaru i Sarajevu, vjerojatno ni sami ne znajući što se događa. Novac će, kako se čini, ostaviti na tim destinacijama, a Neumu će ostati mulj, fekalije i vrlo vjerojatno naručeni biodiverzitet.

Ovaj, mogao bi se nazvati, pomorski incident, već rezultira dvojakim stavovima - jedni bez velikog razmišljanja smatraju kako kruzerima treba dopustiti upliv zbog razvoja turizma, drugi na to puno drukčije gledaju.

Više štete nego koristi

Komentirajući informaciju koja se pojavila u medijima o uplovljavanju najvećeg kruzera do sada u neumski akvatorij, oglasila se predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić, koja je rekla kako je najavljeno uplovljavanje kruzera “Bolette” u neumski akvatorij nedopustivo.

-Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenja koja će nanijeti izrazitu štetu Neumu. Eventualno zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu. Dok pričamo o održivom turizmu i ribarstvu i nastojimo kroz projekte implementirati nove modele za razvoj turizma, nedopustivo je da nam se u praksi događaju ovakve stvari. Smatram da je očuvanje prirodnih ljepota našeg Neuma, jedinog BiH grada na moru, primarni cilj i zadatak svih nas, poručila je Matić, ističući kako se mora poštovati lokalna zajednica te od iste tražiti mišljenje za ovakvo nešto.

-Neum baštine naša djeca. Učinit ćemo sve što možemo i što je u našoj nadležnosti da se ovakve situacije više ne ponove, zaključila je Matić.

A među prosvjednicima jučer je bio i načelnik Neuma Dragan Jurković koji je ponovio kako Neum nema luku, a niti pristanište za toliko velike brodove.

-Radi se o vrlo velikom brodu čija je polovidba i rad dovoljna da pokrene mulj. On se mora usidriti puno dalje te onda putnike dovoziti čamcima, što nije lijepa poruka ni onima koji dolaze, niti će se takvim načinom dolaska ugodno osjećati. Zadržati će se tu kratko, a pozitivni učinci za zajednicu daleko su manji od moguće štete koja može nanijeti. Lokalna zajednica posljednja doznala o uplovljavanju kruzera u Neum. naravno, želimo i ulažemo u razvoj turizma, ali isto tako moramo čuvati ovaj bh biser, kazao je načelnik Jurković.

Zašto 'ne' kruzerima u neumskom akvatoriju

-Akvatorij je poprilično zatvoren i u tim uvjetima je slaba cirkulacija morskih strujanja koja može biti otežavajući čimbenik ekološke zaštite. Svi veći brodovi koji se imaju namjeru zadržavati u ovom akvatoriju prinuđeni su na sidrenje. Za područje Malostonskog kanala RH najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova s opasnim ili štetnim tvarima ili sa većom količinom goriva. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva. Geografski gledano, područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor, pa bi se iz tog razloga sve gore navedeno odnosilo i na Neumski zaljev, stoji, između ostaloga, u mišljenju kojeg su izradili stručnjaci, a po potrebi zahtjeva Predsjedništva BIH već 2015. godine.

U istom se navodi i ekološka posebnost šireg područja.

-Šire područje je zbog ekološke posebnosti, a to je Malostronski zaljev, Bistrina, Kuti, zaljev Klek-Neum i dio Malog mora, 1981. godine proglašeno je prirodnim rezervatom prije svega za ribe i školjke. U ovom ekosustavu živi 100 vrsta različitih kičmenjaka, među kojima 97 vrsta riba, te veliki broj različitih vrsta beskičmenjaka – spužvi, rakova, školjki, glavonožaca, korala, bodljikožaca… Zaljev Neum-Klek plitki bazen, izduženog oblika i prirodni je nastavak Neretvanskog kanala od kojega ga dijeli Malo more. Uz obalu, dno zaljeva je pretežito kamenito, dok je na dubljim predjelima prekriveno finim muljem, stoji u mišljenju.

Međutim, kruzeri nisu samo problem u Neumu, nego i puno većim turističkim mjestima, primjerice, u susjednoj Hrvatskoj, gdje postoje luke i pristaništa, a i gdje je protok morskih struja daleko intenzivniji.

Hrvatska odavno u problemima s kruzerima: Više fekalija, onečišćenja i plinova nego prihoda

Naime, kako prenose hrvatski mediji u svojim analizama ove problematike, izuzetni utjecaj kruzera na okoliš 2010. godine procijenio je Hrvoje Carić s Instituta za turizam u svom nadaleko poznatom radu. Primanjem oko 700.000 putnika s kruzera koji su u prosjeku proveli dan i pol u Hrvatskoj, zarada je bila oko 50 milijuna eura. Trošak je bio oko sedam puta veći.

Carić je, naime, izračunao koliko se po putniku dnevno proizvede krutog i opasnog otpada, crnih i sivih voda, odnosno fekalija i otpadnih voda od pranja, zatim zauljenih voda, odnosno kaljuže te onečišćujućih plinova. Zatim je uzeo prosječne cijene zbrinjavanja tih vrsta otpada u obalnim gradovima. Kod zagađenja zraka vodio se izvješćem Odbora Europskog parlamenta za promet i turizam “Vanjski troškovi pomorskog prometa”. Po tim izračunima, šteta uzrokovana emisijama u zrak s putničkih i kruzera košta 0,2413 eura (1,74 HRK) po osobi po kilometru.

Zagađenje zraka je najveći trošak. Iz brodskih dimnjaka na otvorenom moru, ali i u lukama, kuljaju spojevi dušika, sumpora te policiklički aromatski ugljikovodici, tzv. PAH-ovi, karakteristični za spaljivanje fosilnih goriva.

Hrvatski mediji kruzere nazivaju jednim od najprljavijih načina za prijevoz turista, te navode da domaćini kruzera već desetljećima trpe dugoročnu financijsku, ekološku i zdravstvenu štetu. Mora se pune fekalijama, čađom i opasnom kaljužom, a deponije na obali smećem nastalim još u međunarodnim vodama. Uvijek postoji i mogućnost da kruzeri spale to smeće, odnosno “lansiraju” ga u zajednički zrak, a pored nusprodukata gorenja smeća, kruzeri su lansirali toksični, kancerogeni trag najprljavijih goriva koja transport poznaje.

Unatoč iskustvima razvijenijih i onih koji se već uvelike bore s tim problemom, Neum za sada nema konkretnu reakciju i zaštitu od mjerodavnih.