Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sudjelovala je u Minhenu na 60. konferenciji o sigurnosti, ključne teme o kojima se raspravljalo na panelima održanima u okviru koje su bili uloga Europe u sigurnosti i obrani, nove vizije globalnog poretka te sigurnosne implikacije klimatskih promjena.

Krišto je sudjelovala na panel diskusijama na teme 'Povećanje kolača: globalni poredak koji funkcionira za sve' te 'SAD u svijetu', dok se na marginama konferencija susrela s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ministrom vanjskih poslova Austrije Alexanderom Schallenbergom i ministrom vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom.

Odvojene bilateralne susrete imala je i s potpredsjednicom Europske komisije Dubravkom Šuicom i s izaslanstvom Vlade Hrvatske, predvođenim premijerom Andrejom Plenkovićem. Tijekom svih navedenih susreta, Krišto je istaknula značaj suradnje s europskim partnerima i kontinuirane potpore država članica EU-a kako bi BiH ostala na europskom putu, kao i regionalne suradnje u osiguranju mira i stabilnosti, kao ključa za napredak BiH i cijele regije.

Tijekom sastanaka razgovaralo se i o europskom putu BiH te reformskim procesima, i o sigurnosnim izazovima, kojom je prilikom predsjedateljica Vijeća ministara BiH prenijela posvećenost BiH ostvarenju ključnog vanjskopolitičkog cilja BiH - punopravnom članstvu u EU. Informirala je sugovornike o postignućima Vijeća ministara BiH u provedbi reformi u različitim sektorima, osobito ističući da je Dom naroda Parlamenta BiH podržao Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, čime je ispunjen još jedan uvjet za otvaranje pregovora s Unijom.

Schmidt: Međunarodna zajednica ima jasan plan

U radu 60. konferenciji o sigurnosti u Münchenu sudjelovao je i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt koji je, među ostalim, na pitanje dugogodišnjeg veleposlanika Nedima Makarevića gdje i kako on namjerava što skorije integrirati BiH u EU ali i NATO te kako, u svojstvu visokog predstavnika, može pridonijeti da se taj proces ubrza, odgovorio da čini sve što u njegovoj mogućnosti da NATO bude što prisutniji u BiH, dokaz čemu su posjeti visokorangiranih dužnosnika NATO-a našoj zemlji.

Uz opasku da NATO ozbiljno računa na BiH, naveo je i da međunarodna zajednica ima jasan plan kada je riječ o sigurnosnom aspektu u BiH. Odgovarajući na pitanje kako se misli oduprijeti secesionističkim narativima koji dolaze iz RS-a, Schmidt je naveo da je tu stvar jasna i napomenuo da američki F-16 lovci nisu vozili preko neba tog entiteta bez razloga.

U kratkom osvrtu na pitanje izmjene Izbornog zakona BiH, ponovio je da se mora naći neko rješenje te da situacija nije jednostavna niti je politički ambijent najbolji. No, dodao je, rješenje u smislu kompromisa će vrlo brzo biti postignuto.

Bećirović: Članstvo u NATO-u je jedino ozbiljno jamstvo sigurnosti

U izlaganju u svojstvu uvodničara na panel diskusiji, održanoj u okviru Minhenske sigurnosne konferencije, tema koje je bila "Proširenje u službi zaštite: uklanjanje sivih zona u europskom susjedstvu, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović ukazao je da geopolitičke okolnosti jasno sugeriraju da je ubrzano integriranje država Zapadnog Balkana u EU i NATO najdjelotvorniji način za njihov izlazak iz "sive zone".

U tom kontekstu, istaknuo je da je od velikog značaja da Europsko vijeće narednog mjeseca donese odluku otvoriti pregovore BiH s EU-om jer bi to, kako je pojasnio, bio izrazito pozitivan signal, ali i jedan od konkretnih koraka u pravcu napuštanja "sivih zona".

Govoreći o potrebi da Zapad poduzme konkretne korake s ciljem uklanjanja "sivih zona" u Europi, a koje su stalni izvor nestabilnosti, sukoba i ratova, Bećirović je istakao da je članstvo u NATO-u jedino ozbiljno jamstvo sigurnosti te širenje Alijanse, istodobno, znači i suzbijanje "sivih zona". Prema njegovoj ocjeni, usporavanje širenja NATO-a može dovesti do opasnog scenarija u kojem "sive zone" mogu prerasti u "crne" te stoga okončanje procesa politike širenja NATO-a na Zapadnom Balkanu predstavlja ulaganje u kolektivnu stabilnost i sigurnost. Na putu izlaska iz "sive zone", on vidi nužnost pojačane ekonomske suradnje zemalja Jugoistočne i Istočne Europe.

- Ekonomska i energetska sigurnost i suverenitet nisu izolirana pitanja, već dio cjelokupne sigurnosne strukture. Da bi se reduciralo izloženost ruskom utjecaju, nužno je izvršiti diverzifikaciju energetskih izvora i pravaca dostave. Paralelno s tim, treba raditi na razvoju nužne infrastrukture, naveo je ovaj član Predsjedništva BiH ukazujući da u funkciji jačanja sigurnosti kontinenta može biti i Europska politička zajednica, koja treba biti komplementarna s politikom proširenja EU-a, bez rizika da postane zamjena za buduća proširenja Unije. Na koncu je zaključio da proširenje EU-a ima geopolitički značaj, i za Uniju, i za države koje još nisu njezin dio. Ubrzana integracija zemalja Zapadnog Balkana te ostalih zemalja u procesu proširenja bi pridonijela stabilnosti cijelog kontinenta.

Konaković o pregovorima i obavezama

U osvrtu za Fenu na ishod sigurnosne konferencije u Münchenu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izrazio je zadovoljstvo obavljenim poslom. Govoreći o aktivnostima predstavnika BiH na navedenom skupu, on je naveo da su iskoristili priliku informirati predstavnike članica EU-a o tome što se u BiH dešava i o pozitivnom napretku u pogledu usvajanja Zakona BiH o sprječavanju pranja novca i otvaranja pregovora s FRONTEX-om.

- Zaista smo naišli na zadovoljstvo svih članica EU-a koje, čini mi se, žele vidjeti BiH u ovom procesu, kaže Konaković, koji je napomenuo da se slične velike skupove koristi i za ostvarivanje boljih bilateralnih odnosa sa zemljama s kojima se ne može tako često susretati.

- Mogu reći da smo zadovoljni obavljenim poslom, održan je veliki broj susreta na marginama. Tu su bile mnoge važne političke figure svijeta, predsjednici i premijeri zemalja, ministri vanjskih poslova, dodao je ministar vanjskih poslova BiH.

Upitan možemo li biti optimistični da bi BiH u ožujku mogla otvoriti pregovore o članstvu s EU-om, Konaković kaže da bismo, budu li usvojeni zakoni koji su u proceduri - o sukobu interesa, izmjene Izbornog zakona u dijelu integriteta i zaštite izbornog procesa i Zakon o sudovima, mogli s puno optimizma dočekivati sjednicu Europskog vijeća narednog mjeseca.

- Reakcije su bile vrlo pozitivne, većina traži način kako da BiH formalno započne pregovore, ali imamo mi i dio svojih obveza koje trebamo ispuniti a koje, ovaj puta, zaista nisu tako zahtjevne. Mislim da je ono što se od nas traži jednostavna domaća zadaća te je odgovornost domaćih lidera u ovom procesu velika. Ne znam zašto bi itko od nas uspio pokvariti ovakvu priliku. Onda stvarno ulazimo u velike probleme, prije svega ekonomske, koji će sigurno uzrokovati daljnji odlazak mladih ljudi iz BiH. Nadam se da o tome razmišljaju lideri političkih stranaka, zaključio je.