Zaposleni u zdravstvu traže potpisivanje Aneksa Kolektivnog ugovora kao što je Vlada HNŽ-a i resorno ministarstvo potpisalo sa sindikatima doktora medicine i stomatologije, te povećanje koeficijenata za 0,50. Za vrijeme trajanja štrajka pružati će se samo hitna medicinska pomoć, a hladni zahvati i pregledi biti će na čekanju. 

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar, Županijskoj bolnici 'Dr. Safet Mujić', Općoj bolnici Konjic, domovima zdravlja u Mostaru i Starom gradu te Čitluku, proglašen je generalni štrajk zdravstvenih radnika. 

Štrajka oko 4.000 zaposlenih koji traže potpisivanje Aneksa Kolektivnog ugovora kao što je Vlada HNŽ-a i resorno ministarstvo potpisalo sa sindikatima doktora medicine i stomatologije, te povećanje koeficijenata za 0,50. Sindikati smatraju kako je odgovornost na Vladi HNŽ-a koja, kako navode, nije pokazala zanimanje za rješavanje problema. 

S druge strane, Vlada HNŽ-a, Županijsko ministarstvo zdravstva i Klinička bolnica Mostar pred Općinskim sudom u Mostaru zatražili su privremenu mjeru zabrane štrajka. 

I dok se čeka odluka suda koja bi trebala biti poznata u četvrtak, svim pacijentima će se pružati samo hitna medicinska pomoć, kao i onim pacijentima koji su obuhvaćeni sporazumom Sidnikata sa zdravstvenim ustanovama dok će svi pregledi i tzv. hladni zahvati - biti na čekanju. 

Sustavno zanemarivanje radnika u zdravstvu"

Ivica Anić, predsjednik Neovisnog sindikata SKB Mostar za medije je izjavio kako "Vlada i resorni ministar odgađaju dogovore kako bi dobili na vremenu". 

"Kao partneri, nismo imali nikakvog socijalnog dijaloga od samoga početka - kada smo na sastanku pričamo o jednom, a onda u medijima daje izjavu kako će on zabraniti štrajk (županijski ministar zdravstva Milenko Bevanda op.au.), pa onda na sastanku izjavi kako on neće tužiti sindikate kao prošla vlada, a ta izjava uđe i u zapisnik, da bi nakon toga dobili poziv sa suda na ročite jer je vlada i pravobraniteljstvo, na zahtjev ministra i ovaj put tužila sindikat", kazao je Anić za BHT1 prije dva dana.

"To je sramota. Nigdje u Europi nijedna vlada nije tužila sindikate zdravstva. Tri glavne odgovorne osobe su premijerka Marija Buhač, ministar zdravstva Milenko Bevanda i ministar financija Adil Šuta", naglasio je Anić.

Njegov kolega, Dalibor Vuković predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu HNŽ-a istaknuo je kako se sidnikati radnika u zdravstvu sustavno zanemaruju. 

"Tražimo povećanje koeficijenata za 0,50 za sve grupe poslova. Drugom sindikatu to je odobreno bez pregovora. Zamislite apsurd – ministar favorizira jedan sindikat, udovoljava njihovim zahtjevima i dok traje kolektivni ugovor na njihov zahtjev odobrava im viša primanja, dok drugom sindikatu kaže: Ne možete štrajkati, vaša prava se ispunjavaju u skladu s kolektivnim ugovorom. To je licemjerje. Štrajk je nepopularna, ali jedina preostala mjera nakon što su iscrpljene sve druge mogućnosti", kazao je Vuković.

Bevanda: "Štrajk neutemeljen" - ali liječnicima povećavani koeficijenti

Naime, za podsjetiti je kako su liječnici i zdravstveni radnici u HNŽ-u kolektivne ugovore potpisali 2023. godine. Liječnicima je kolektivni ugovor na snazi do kraja ovog mjeseca, a zdravstvenim radnicima istječe u prosincu. Ipak, liječnicima su povećani koevicijenti na plaće iako im ugovor nije istekao, dok zaposlenima u zdravstvu nije.

No, minsitar Bevanda je izričit kako za štrajk sindikat zaposlenih u zdravstvu - nema temelja, upravo zbog činjenice da Kolektivni ugovor još vrijedi.

"Prema našem mišljenju, u proceduri nije bilo pogreške i sindikat nema razloga za generalni štrajk jer ugovor vrijedi do 1. prosinca", rekao je ministar Bevanda, koji je i sam liječnik.

Očekujući odluku suda o zabrani štrajka, iz Vlade HNŽ-a se za sada se dodatno ne očituju.

U Općinskom sudu u Mostaru, zbog potrebe za dodatnim dokazima, jučer je odgođeno ročište o donošenju privremene mjere zabrane štrajka zdravstvnih radnika u HNŽ-u te će isto biti održano u četvrtak. 

Na koncu, dok i dalje traje još jedna "štrajkačka trakavica", ponovno će posljedice na svojim leđima najviše osjetiti pacijenti kojima se neće pružati zdravstvena skrb sukladno zakonu i njihovim pravima za koje, uostalom, plaćaju doprinose. 

Pitanje je koliko će štrajk i  nepostizanje dogovora s Vladom imati posljedice za zdravstveno stanje žitelja HNŽ-a, ali i iz ostalih županija iz kojih gravitiraju pacijenti prema SKB-u, te tko će snositi odgovornost zbog mogućih pogoršanja zdravstvenog stanja te, na koncu, i neispostavljanja zdravstvene skrbi za koju zdravstveni osiguranici izdvajaju svoja sredstva?