Presudom „Begić protiv BiH“ potvrđena je još jedna diskriminacija. DF dovodi u pitanje odluke visokog predstavnika, koji poziva na hitnu raspravu u cilju okončanja diskriminacije, piše Deutsche Welle.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu u korist Zlatana Begića, zastupnika Demokratske fronte (DF) u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) iz reda „Ostalih".

Sud je utvrdio da je Begiću povrijeđeno pravo na kandidaturu za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH te za člana rukovodstva Zastupničkog doma PSBiH.

Širi etnički okvir

Razlog je etnički utemeljen izborni sustav koji te pozicije rezervira isključivo za pripadnike konstitutivnih naroda – Srbe, Bošnjake i Hrvate – ne ostavljajući prostor onima koji se izjašnjavaju kao „Ostali". Taj je princip „betonirao“ visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kada je u izbornoj noći 2022. nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose na funkcioniranje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, tvrde u DF-u.

„Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH“, rekao je Schmidt u izbornoj noći prije četiri godine.

Međutim, izmjene koje su nametnute kroz Izborni zakon ili Ustav Federacije proširuju etnički okvir na koji je Sud u Strasbourgu ukazivao u svim dosadašnjim presudama.

Sud je utvrdio da konstitutivni narodi očito uživaju povlašten položaj jer je trenutačni politički sustav etničku zastupljenost učinio relevantnijom od svih drugih kriterija te je tako pojačao etničke podjele u zemlji.

 Ispravak Izbornog zakona BiH

„Budući da je visoki predstavnik u izbornoj noći donio takva pravila na kojima se temelji diskriminacija, ja kao aplikant pozivam njega da donese novu odluku kojom će ispraviti ono što je učinio u izbornoj noći i kojom će taj dio izbornog sustava izbora predsjednika i dva potpredsjednika FBiH uskladiti s Protokolom 12, odnosno s presudom Europskog suda za ljudska prava“, kategoričan je Begić, upozorivši da, ako to ne učini, nema nikakav kredibilitet.

Međutim, iz Ureda visokog predstavnika u BiH poručuju da je Europski sud za ljudska prava upravo potvrdio ono što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već ranije utvrdio u vezi s potrebom da se i pripadnicima "Ostalih" omogući pristup pozicijama predsjednika i potpredsjednika entiteta. U odgovoru za DW iz OHR-a kažu da je visoki predstavnik jasno dao do znanja da ne namjerava regulirati to pitanje.

„Izmjene koje je visoki predstavnik donio 2022. godine bile su usmjerene isključivo na rješavanje pitanja funkcionalnosti Federacije BiH. Budući da je Sud proglasio neprihvatljivim predmet koji je Demokratska fronta pokrenula protiv odluke visokog predstavnika, Sud se, čini se, složio s takvom pravnom pretpostavkom“, rekli su u OHR-u.

Poziv na promjenu Ustava

Dalje navode da je ovo pitanje teško promatrati odvojeno od provedbe skupine predmeta Sejdić-Finci, kako je Ustavni sud više puta i naveo. Visoki predstavnik stoga poziva političke stranke da počnu razmatrati načine za uklanjanje diskriminacije iz pravnog okvira.

„Izborna godina posebno je osjetljivo razdoblje za rješavanje ovako ključnih pitanja. Ipak, visoki predstavnik smatra da je već sada hitno potrebno provesti jednu smirenu i racionalnu raspravu o tome kako Bosna i Hercegovina može, zajedničkim snagama, započeti s donošenjem izmjena i dopuna svog Ustava, u cilju okončanja diskriminacije“, rekli su u OHR-u za DW.

Središnje izborno povjerenstvo BiH odbilo je Begićevu kandidaturu 2023. godine, pozivajući se na izmjene Izbornog zakona koje je visoki predstavnik nametnuo 2022. Sudovi u BiH potvrdili su odluku SIP-a, ali je Strasbourg presudio da to predstavlja diskriminaciju prema članku 1. Protokola 12 Europske konvencije o ljudskim pravima. BiH je naloženo plaćanje 10 tisuća eura naknade troškova, uz obvezu sustavnih izmjena zakona i Ustava FBiH.

Dok Demokratska fronta presudu vidi kao presedan za sve „Ostale“ i najavljuje inicijative za reformu Izbornog zakona, Ustavni sud BiH je 2025. godine potvrdio da odluke visokog predstavnika stoje „iznad Ustava“, štiteći Schmidtove intervencije od domaće kontrole.

Krivac je država

Doktor pravnih znanosti Milan Blagojević kaže da se odluka Europskog suda za ljudska prava na posredan način odnosila na amandmane koje je u listopadu 2022. godine Christian Schmidt nametnuo u Ustav Federacije BiH, u dijelu koji se odnosi na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Time, kaže Blagojević, Europski sud u svojoj odluci ni u jednom trenutku nije doveo u pitanje legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, niti to da je on nametnuo te amandmane u Ustav Federacije, a da ih nije usvojio Parlament Federacije BiH.

„Dakle, Europski sud je tu činjenicu uzeo kao, po njemu, pravno valjanu datost, jer ni u jednom trenutku u obrazloženju svoje odluke nije rekao da prihvaća aplikaciju Zlatana Begića zato što amandmane na Ustav Federacije BiH prema tom ustavu ne može nametati pojedinac, nego ih može donositi isključivo parlament tog entiteta, pa da je zbog toga Begićeva aplikacija osnovana i da ju je zbog toga trebalo prihvatiti“, rekao je Blagojević.

Presuda Begić nastavlja niz odluka protiv BiH. Već 2009. godine, u slučaju Sejdić i Finci, sud u Strasbourgu osudio je zabranu kandidiranja „Ostalih“ za Predsjedništvo BiH. Slijedile su presude Zornić (2014.) protiv etničkih ograničenja na lokalnim izborima i Pilav (2016.) protiv kvota u entitetima. Sve su ostale neprovedene, blokirajući europski put BiH više od desetljeća.

Suština svih procesa jest da osobe koje ne pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ne mogu sudjelovati u izbornom procesu, ali se, ističu stručnjaci, radi o diskriminaciji koja je posljedica, u ovom slučaju, Ustava Federacije, a ne temeljne diskriminacije.

Zbog toga Blagojević ovu pravnu činjenicu objašnjava na jednostavan način – da je država ta koja uređuje svoje zakone, a ne Europski sud. Jer Europska konvencija zahtijeva od države da, u onome što svojim zakonom jamči određenom krugu osoba (a ne svim osobama), ne bude diskriminacije među osobama iz tog zakonom određenog kruga.

„Europska konvencija ne zabranjuje Federaciji BiH da u svom Ustavu propiše da predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta mogu biti samo osobe koje su pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda u Federaciji BiH, jer je to pitanje unutarnjeg državnog uređenja“, zaključuje Blagojević.

Granice Daytona

Provedba presude, smatraju analitičari, zahtijeva temeljne promjene poput izmjene Ustava FBiH radi otvorene kandidature, ukidanja etničkih rezervi u rukovodstvima entiteta i državnih institucija te preispitivanja pristupa OHR-a intervencijama. Bez toga BiH ostaje zarobljena između dejtonskog okvira i europskih obveza.

Ministar pravosuđa u Vijeću ministara Davor Bunoza (HDZ BiH) kaže da će se presude početi primjenjivati kada se kroz njih ne budu ostvarivali politički ciljevi.

„I u posljednjoj odluci Kovačević i u rezoluciji Vijeća Europe oni jasno naglašavaju presude Sejdić-Finci, Pudarić i ostale odluke, da se odnose na pravo na kandidaturu. I to se zapravo odnosi i na ove dvije apelacije u slučaju Begić. I mi to možemo riješiti. Međutim, pojedine političke stranke uvijek su nastojale ostvariti svoje ciljeve“, kaže Bunoza.

Bez reformi će ovo, smatraju stručnjaci, biti još jedna presuda na polici, a „Ostali“ će i dalje ostati na marginama bilo kakvog odlučivanja. Jer presuda „Begić“ nije samo pravne naravi, ona je politički potres koji testira granice Daytonskog sustava.

Stranke u postupku sada imaju rok od tri mjeseca da zatraže upućivanje predmeta Velikom vijeću Europskog suda za ljudska prava. Ako zahtjev ne bude podnesen ili bude odbijen, presuda će postati konačna i bit će proslijeđena Odboru ministara Vijeća Europe na izvršenje.