Pušenje, konzumacija alkohola i izostanak fizičke aktivnosti postaju tvrdo ukorijenjene navike u dobi između 36. i 46. godine i teže je ublažiti ili poništiti njihove posljedice, pokazala je nova studija. Autori studije ističu da svaka godinu koju i dalje provedete ustrajući u nekoj nezdravoj navici štetu čini sve većom i složenijom. Te navike postupno nagrizaju metaboličko i psihološko zdravlje osobe sve dok ne postanu dio biologije osobe u dobi iza 46. godine. Finska studija je otkrila i da, kad osoba navrši 30 godina, svako dodatno desetljeće rizičnog ponašanja pogoršava njezino zdravlje u 50.-im godinama i kasnije.

- Svako rizično ponašanje povećava rizik za prijevremenu smrt i bolest, ali u kombinaciji s drugim rizičnim navikama utjecaj postaje kumulativan i nakuplja se tijekom života - upozoravaju znanstvenici.

Vrijeme prolazi, šteta raste

Osobe koje su pušile, pile i bile fizički neaktivne u 20.-im tada nisu imale mnogo negativnih posljedica, ali ako se ta ponašanja nastave i kasnije, pogoršavaju mentalno zdravlje i zdravlje općenito te udvostručuju metaboličke rizike, poput visokog krvnog tlaka, debljine i dijabetesa do početka 40.-ih. Finski znanstvenici su prikupili podatke 369 osoba iz studije koja je trajala od 1968. do 2021. Izračunali su njihov trenutačni rizik na temelju toga koliko su rizičnih ponašanja zadržali, u rasponu od nula rizičnih ponašanja (nema rizika) do tri rizična ponašanja (najviši rizik). Primjerice, 36-godišnjak koji puši i pije, ali je fizički aktivan dobio bi ocjenu 2, dok bi 50-godišnjak koji je prestao pušiti, ali i dalje pije i ne vježba dobio ocjenu 1. Analizirali su i, ne samo koja ponašanja osoba ima sada, već i koliko godina je zadržala štetne navike. Zaključili su da su osobe koje sada imaju ta rizična ponašanja imale više depresivnih simptoma, viši metabolički rizik izmjeren markerima kao što su visok krvni tlak, velik opseg struka, nizak dobri kolesterol (HDL), loše mentalno zdravlje te lošiju samoprocjenu vlastitog zdravstvenog stanja. Još u gorem stanju bile su osobe koje imaju ta ponašanja sada, ali su ih imali i u prethodnim dekadama.

Loše navike i depresija – ruku pod ruku

Pokazalo se da su osobe koje su počele pušiti u 20-ima i ranim 30-ima, za razliku od onih koje su počele u 40-ima, imale dvostruko veći rizik za depresivne simptome i imale su 2,3 puta lošije psihološko zdravlje. Isto tako, osobe koje su imali metaboličke rizične faktore ranije u životu imale su dva puta veće šanse za razvoj kroničnih metaboličkih poremećaja od onih kod kojih su se ti faktori pojavili u srednjoj životnoj dobi. Autori su istaknuli da je naročito zanimljivo to što se vremenska akumulacija tih rizičnih ponašanja pokazala naročito povezanom s depresivnim simptomima.

Ova studija, objavljena u časopisu Annals of Medicine ima i nekih nedostataka, među kojima je i to što je ustanovila samo da su rizična ponašanja povezana s lošim zdravljem, ali ne i da su direktan uzrok. Također, znanstvenici nisu uzeli u obzir i neka druga rizična ponašanja, poput nezdrave prehrane, nespavanja, konzumacije droga i slično. Ipak, dugotrajnost studije i uključivanje fizičkih i mentalnih zdravstvenih ishoda nudi rijedak i vrlo vrijedan uvid u učinke dugotrajnih životnih navika na zdravlje, piše zivim.jutarnji.hr.