Suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenoga glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću približava se kraju, a završne riječi 19. veljače sljedeći su korak uoči prvostupanjske i potom pravosnažne presude.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio. Lukić je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.

Suđenje su obilježile optužbe obrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.

Svako ročište pratili su deseci Dodikovih pristaša iz cijele BiH koji su tvrdili da su došli svojom voljom ispred zgrade Suda BiH u Sarajevu.

Ako budu pravosnažno osuđeni za nepoštivanje odluke visokog predstavnika, prijeti im zatvorska kazna do pet godina, smjena s dužnosti i zabrana obavljanja funkcija.

Dodikovi stavovi o sutkinji i tužiteljima

Prvo ročište 5. veljače 2024. godine prekinuto je na pola sata zbog buke iz sale za goste ispunjene Dodikovim pristalicama koje je policija morala ispratiti iz zgrade suda. Dodik je ponavljao da je riječ o "političkom procesu" i da je jedino Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona, a ne Christian Schmidt kojeg je nazvao "nelegalnim".

Na pitanje sutkinje je li razumio optužnicu, Dodik je rekao da "ništa nije razumio", a kada je upitan za osobne podatke, poput datuma rođenja, odgovorio je da "kad sam se rodio nisam bio svjestan".

Dodikova obrana je zatražila izuzeće svih sedam sudaca koji su u siječnju 2024. godine odbili premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci zbog navodne pristranosti, te su tražili ponovno razmatranje tog zahtjeva.

U dva zahtjeva za prebacivanje suđenja u Banja Luku, koje je Sud BiH odbijao, navodili su izjave zvaničnika za koje su tvrdili da se "u njima Dodik unaprijed osuđuje".

Početkom listopada 2024. godine, Dodikova obrana je drugi put zatražila izuzeće sutkinje Sene Uzunović, koju je Dodik tad optužio da nije poduzela ništa povodom ratnog zločina nad srpskim civilima u Konjicu 1990-ih, kad je radila u tom hercegovačkom gradu.

Sud BiH je to nazvao napadom na njen ugled i profesionalnu karijeru, te pojasnio da su za taj zločin osuđeni pripadnici Policijske stanice Konjic i odbio zahtjev Dodikove obrane za njeno izuzeće.

Zabranjena pitanja o 'političkom procesu'

Sutkinja Uzunović je redovno zabranjivala pitanje Dodikove obrane svjedocima o "političkom procesu", a sam Dodik je na ročištu 25. rujna 2024. pitao sutkinju "da li ona misli da suđenje nije politički proces", ali nije dobio odgovor.

Što se tiče ostalih svjedočenja, na ročištu 29. siječnja 2025. godine, ministar policije RS-a Siniša Karan, koji je profesor ustavnog prava i Dodikov savjetnik, je izjavio da je savjetovao Dodika da potpiše ukaze, ali da ne postoji pisani trag tih sastanaka. Karan je kazao da Dodik samostalno donosi odluke i da je za njih odgovoran.

Na ročištu 5. veljače 2025. kojim je završen dokazni dio postupka, tužitelj je pitao Dodika da li su na snazi dva zakona koja je on ukazom proglasio, a Schmidt ih ranije poništio, na što je Dodik kazao da "ne zna".

Više svjedoka je tvrdilo da Schmidt nije visoki predstavnik, jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (VS UN). Schmidta je imenovalo Vijeće za provedbu mira (PIC) u svibnju 2021. godine. Zapadne zemlje smatraju da potvrda VS UN-a nije potrebna, a Kina i Rusija koja više ne sudjeluje u radu PIC-a misle suprotno. Obrana je tražila da Sud pozove Schmidta da svjedoči, što je odbijeno.

Traženje odgode suđenja zbog službenih obaveza

Sud je odbio odgađanje dva ročišta u rujnu 2024. ocijenivši da Dodikovi susreti s ministrom za dijasporu i borbu protiv antisemitizma u Vladi Izraela i sudjelovanja na Međunarodnom forumu pod nazivom "Ruska energetska sedmica" nisu obavezni u njegovoj ulozi predsjednika RS-a.

Suđenje 27. studenog odgođeno je za 5. prosinac 2024. zbog poziva iz Parlamenta Austrije da dođe u službenu posjetu. Dodik je operiran u Beogradu 9. prosinca 2024. godine, što dovodi do nove odgode suđenja do početka siječnja, jer je tim sarajevskih liječnika ocijenio da nije bio sposoban prisustvovati ročištima. Obrana je potom zatražila ponavljanje cijelog suđenja zbog pauze duže od 30 dana između dva ročišta što je sutkinja Uzunović odbila 29. siječnja 2025. godine.

Što je dovelo do suđenja?

Na sjednicama Narodne skupštine RS-a u lipnju 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.

Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. srpnja 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.

Dodik je 7. srpnja 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS. Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. kolovoza, a sud ju je potvrdio 11. rujna, objavila je Radio Slobodna Europa.