Savezne rezerve u srijedu su donijele odluku o prvom smanjenjenju kamatnih stopa od prvih dana pandemije Covida. Snizili su referentne stope za pola postotnog boda u nastojanju da spriječe usporavanje tržišta rada.

S obzirom na smanjenje broja radnih mjesta i smanjenje inflacije, Savezni odbor za otvoreno tržište centralne banke odlučio je sniziti svoju ključnu stopu prekonoćnog zaduživanja za pola postotnog boda, ili 50 baznih bodova. Potvrdili su tako očekivanja tržišta.

Osim izvanrednog smanjenja stope tijekom Covida, zadnji put ih je FOMC smanjio za pola boda 2008. tijekom globalne financijske krize.

Odluka snižava stopu saveznih fondova na raspon između 4,75%-5%. Dok stopa određuje kratkoročne troškove posuđivanja za banke, ona se prelijeva na više potrošačkih proizvoda kao što su hipoteke, auto zajmovi i kreditne kartice.

Uz ovo smanjenje, odbor je putem svojeg “točkastog grafikona” naznačio ekvivalent od dodatnih 50 baznih bodova smanjenja do kraja godine. Blizu tržišnih cijena. Matrica očekivanja pojedinačnih dužnosnika ukazivala je na još jedan puni postotni bod u rezovima do kraja 2025. i pola boda u 2026. Sve u svemu, točkasti grafikon pokazuje da se referentna stopa smanjuje za oko 2 postotna boda nakon pomaka u srijedu.

“Odbor je stekao veće povjerenje da se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... održivo kreće prema 2 posto i prosuđuje da su rizici za postizanje njegovih ciljeva u pogledu zapošljavanja i inflacije otprilike u ravnoteži”, stoji u izjavi nakon sastanka.

Skoro jednoglasno
Odluka o popuštanju došla je “u svjetlu napretka u pogledu inflacije i ravnoteže rizika”. Naime, glasovanje FOMC-a bilo je 11-1, a guvernerica Michelle Bowman preferirala je potez za četvrtinu boda. Neslaganje Bowman bilo je prvo od strane guvernera Fed-a od 2005., iako je niz regionalnih predsjednika u tom razdoblju glasao protiv.

“Pokušavamo postići situaciju u kojoj ćemo vratiti stabilnost cijena bez bolnog povećanja nezaposlenosti koje ponekad dolazi s ovom inflacijom. To je ono što pokušavamo učiniti i mislim da biste današnju akciju mogli shvatiti kao znak naše snažne predanosti postizanju tog cilja”, rekao je predsjednik Jerome Powell na konferenciji za novinare nakon odluke.

Trgovanje je bilo nestabilno nakon odluke s Dow Jonesovim industrijskim prosjekom koji je skočio čak 375 bodova nakon što je objavljen. Prije nego što je donekle popustio dok su ulagači probavljali vijest i razmatrali što ona sugerira o stanju gospodarstva.

Dionice su dan završile neznatnim padom, dok su prinosi državnih obveznica poskočili.

“Ovo nije početak niza smanjenja od 50 baznih bodova. Tržište je za sebe razmišljalo, ako odete na 50, velika je vjerojatnost da će ići još na 50. Ali mislim da je Powell doista donekle oborio tu ideju”, rekao je Tom Porcelli, glavni američki ekonomist u PGIM Fixed Income. “Nije da on misli da se to neće dogoditi, već da ne misli da se unaprijed ne obvezuje da će se to dogoditi. To je pravi poziv.”

Povjerenstvo je primijetilo da je “otvaranje radnih mjesta usporilo, a stopa nezaposlenosti porasla, ali je i dalje niska.” Dužnosnici FOMC-a podigli su očekivanu stopu nezaposlenosti ove godine na 4,4%, s projekcije od 4% u zadnjem ažuriranju u lipnju. Smanjili su izglede inflacije na 2,3% s prethodnih 2,6%. Što se tiče temeljne inflacije, odbor je smanjio svoju projekciju na 2,6%. Što je smanjenje od 0,2 postotna boda u odnosu na lipanj.

Slijedi potez drugih banaka
Budući da je Fed u središtu globalnog financijskog svemira, odluka od srijede vjerojatno će odjeknuti među ostalim centralnim bankama, od kojih je nekoliko već započelo rezanja. Čimbenici koji su doveli do povećanja globalne inflacije bili su uglavnom povezani s pandemijom – osakaćeni međunarodni opskrbni lanci, prevelika potražnja za robom u odnosu na usluge i dosad neviđeni priljev monetarnih i fiskalnih poticaja.

Banka Engleske, Europska centralna banka i kanadska centralna banka nedavno su smanjile stope, iako su ostale čekale Fedov znak.

Iako je Fed odobrio smanjenje stope, ostavio je na snazi ​​program u kojem polako smanjuje veličinu svojih obveznica. Proces, nazvan “kvantitativno pooštravanje”, doveo je bilancu Fed-a na 7,2 bilijuna dolara. Što je smanjenje od oko 1,7 bilijuna dolara u odnosu na vrhunac, piše CNBC. Fed dopušta do 50 milijardi dolara mjesečno u državnim obveznicama koje dospijevaju i hipotekarnim vrijednosnim papirima da se isplaćuju svaki mjesec. Što je pad od početnih 95 milijardi dolara kada je QT počeo, piše financa.