U pojedinim sarajevskim pekarama od jučer su povećane cijene kruha i pekarskih proizvoda, dok će u ostalim poskupjeti nakon mjeseca ramazana, i to za 10 do 15 posto. U Bijeljini će cijene u pekarama biti povećane od 20. veljače 10 do 12 posto. Na području banjolučke regije za sada nisu planirana poskupljenja. Analizirajući posljednje četiri godine, kruh je skuplji za čak 117 posto.

Novi udar na džepove građana. U pojedinim sarajevskim pekarama od jučer su pekarski proizvodi skuplji i do pola marke. Ostali pekari planiraju narednog mjeseca dići cijene za 10 do 15 posto. Apeliraju da država smanji troškove režija i doprinosa.

"Radnik koji radi 27 godina, zar nije sramota da dobije otkaz zato što su režije 1.200 maraka, a njegova plaća 1.500. Ovakve doprinose i režije nema nijedna država u Europi i Balkanu, sigurno", ističe Miftar Ljušaj, vlasnik sarajevske pekare.

Zbog povećanja minimalca i nameta, skuplji kruh građani Bijeljine će plaćati od 20. veljače. Pekarski proizvodi bit će skuplji i do 12 posto.

"Vekna od 500 grama koja je bila 1,70 koštat će 1.80 KM. Mislim da je to minimalno poskupljenje koje će samo nadomjestiti novonastale troškove. Ako poredimo sa Banjalukom, vekna košta od 2,20 do 2,40 KM", kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Poljoprivredni proizvođači smatraju neopravdanim rast cijena kruha i pekarskih proizvoda.

"Kada je bila 50 feninga, imali smo kruh po 90 feninga i marku a sad je pšenica 36, a on dvije marke. Dijete kada pođe u školu za jednu kiflu treba tri kilograma pšenice da bi kupilo najjeftiniju kiflu", navodi predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.

Računicu da vekna kruha košta 37 feninga pekari smatraju nerealnom. Kažu da su ukalkulirani samo troškovi sirovine, bez troškova prijevoza, plaća zaposlenih, poreza i doprinosa

Na području banjolučke regije, u naredna dva mjeseca, nisu planirana poskupljenja. 

"Od ukupne cijene koju postignemo na tržištu, plaće su 35 posto i sad su plaće iznosom prerasle troškove sirovine. Ako se na 40 milijuna zaradi 800.000 ili milijun, kolika je zarada 2-3 posto od prometa, šta znači da spustimo cijenu za 2-3 posto i radimo džabe", kaže Saša Trivić, vlasnik lanaca pekara u Banjoj Luci.

U Pokretu za zaštitu potrošača ističu da je brašno tokom pandemije bilo duplo skuplje, a da cijene u pekarama nisu rasle. Sada su cijene pekarskih proizvoda udvostručene, iako je brašno od tada pojeftinilo.

"Cijena kruha je bukvalno porasla za 117 posto. Mi smo prije četiri godine 2021. kada uporedimo prosječnu plaću i cijenu kruha mogli kupiti 1.017 kruhova. Ove godine za prosječnu plaću možemo kupiti 701 kruh", ističe Admir Arnautović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna.

Građani su podijeljenog mišljenja kada je riječ o cijenama u pekarama. Jedni smatraju da su previsoke, drugi da su prihvatljive.

Dok svako u lancu ima svoju računicu, u Pokretu za zaštitu potrošača imaju prijedlog. Izračunali su da se kruh od kilograma u domaćinstvu može proizvesti od 37 feninga do marku i 17 feninga, u zavisnosti od kvaliteta i količine brašna koja se kupuje, objavio je BHRT.