Najniža neto plača u Republici Srpskoj u idućoj godini za nekvalificirane radnike iznosit će 1.000 KM, dok će najniža plaća za visoku stručnu spremu biti 1.450 KM. Očekuje se da će i Federalna vlada do kraja godine donijeti odluku o visini minimalca za 2026. godinu. Plaće se povećavaju, ali za najveći broj građana to ne znači rast standarda. Naprotiv, kada je riječ o kupovnoj moći, zbog inflacije i enormnog povećanja cijena, ona je drastično opala.

Zbog svakodnevnih poskupljenja osnovnih namirnica i troškova života, rast plaća se gotovo i ne osjeti. Unatoč nominalno većim zaradama, većini građana je sve teže preživjeti od prvog do prvog. Jednostavno, svako povećanje plača pojede inflacija, navodi BHRT.

Postotak inflacije se razlikuje po segmentima, ali ukupna inflacija za period siječanj-srpanj 2025. godine, u odnosu na 2021. godinu, iznosi 27,55 posto.

Cijene osnovnih životnih namirnica od prošlog ljeta značajno su porasle. Najviše su poskupjeli kava, meso i ulje. Pojedine namirnice u odnosu na 2020. godinu skuplje su dva puta.

Kilogram kafe u srpnju prošle godine je koštao 19,50 KM, a sada je čak 30 maraka. Litra ulja je oko 3,35 KM što je poskupljenje od 77 feninga. Kilogram junetine bez kosti lani je bio oko 18, a sada se prodaje po 27 maraka.

Iako pozdravljaju svako povećanje plaća i mirovina, građani ne misle da žive bolje nego prije.

Sindikalci poručuju da vladama pored povećanja plaća kontrola cijena mora biti prioritet.

"Nisu normalne neke stvari da određeni proizvodi budu pet ili šest ili sedam puta budu veći nego što su u proizvodnji i to sigurno se mora na neki način stati tome u kraj. Nije moguće da u Republici Srpskoj određeni proizvodi koštaju skuplje nego u zemljama zapadne Europe, a znamo da zato nema stvarno nikakve osnove", upozorava predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković.

U Udruženju za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora kažu da im se čini da su vlasti digle ruke od pokušaja da se obuzdaju cijene i inflacija.

"Čini nam se da ovdje više ne postoji ona volja da se nešto poradi na tome da se zaustavi ovako divljanje cijena i da se zaustavi inflacija koja je u Bosni i Hercegovini. Stalno govorimo da je ona smanjena, međutim, evo pokazatelji nisu takvi da ukazuju da je bilo koliki postotak smanjena inflacija nego imamo i povećanje komunalnih usluga, a imamo i povećanje sindikalne korpe", kaže  direktorica Udruženja Murisa Marić.

Iako se želi reći da je cilj povećanja plaća da se amortizuju inflacija i rast cijena, ono je prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, u stvari, rezultat pritiska na poslodavce koji gube radnike ako ih ne plate više. Umjesto da raste, standard građana opada.

"Živimo gore zato što je to povećanje minimalne plaće podrazumevalo, povećanje davanja za mirovine i zdravstvene fondove opteretilo je bilo koga ko prodaje svoju uslugu ili robu. Tako da mi, kao kupci koji smo možda i dobili neko povećanje plaća, povećanje troškova će biti veće nego što je povećanje plaća", navodi Pavlović.

Plaće sve veće, a kućni budžet sve manji, u najkraćem bi se mogao opisati efekat povećanja zarada u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj, prema procjenama Ujedinjenih nacija, oko 17 posto naših sugrađana živi u ekstremnom siromaštvu, preživljavajući sa 3 do 5 maraka dnevno, dok dvadesetak posto stanovništva živi na rubu siromaštva.