okus obrazovanja pomjeren s nastavnog sadržaja na znanja, vještine i kompetencije koje učenici stvarno usvajaju

U aktivnosti europskog obrazovnog programa eTwinning u BiH uključeno je tek između pet i deset posto ukupnog nastavnog kadra, zbog čega je potrebno povećati obim sudjelovanja prosvjetnih radnika u programima stručnog usavršavanja i u modernizaciji nastavnog procesa, izjavila je u Sarajevu direktorica Agencije BiH za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Maja Stojkić govoreći na 12. godišnjoj eTwinning konferenciji BiH, koja se tijekom dva dana održava na temu 'Škole za budućnost, učenici svijeta'. 

Stojkić je podsjetila da navedeni europski program nastavnicima i drugim zaposlenicima obrazovnih ustanova omogućava besplatno i kontinuirano stručno usavršavanje, ali i ocijenila da njegove mogućnosti još nisu dovoljno iskorištene. Prema podacima kojima je Agencija raspolagala 2025., obuhvat sudjelovanja nastavnog kadra u tim aktivnostima nije prelazilo pet do deset posto, iako su konferencije i ljetni kampovi koje Agencija organizira iznimno posjećeni. 

- Želimo li imati učenike koji će biti nositelji promjena, a ne samo sudionici u sustavu koji se rapidno mijenja, moramo se odmaći od ustaljenih metoda poučavanja, istaknula je Stojkić prema čijim riječima suvremeno obrazovanje mora biti usmjereno na razvoj analitičkog i kritičkog razmišljanja, komunikacijskih vještina i sposobnosti koje će učenicima omogućiti aktivno sudjelovanje u društvu i suočavanje s izazovima budućnosti.

Govoreći o spremnosti obrazovnog sustava u BiH za takve promjene, Stojkić je podsjetila da je Agencija razvila zajedničku jezgru nastavnih planova i programa, temeljenu na ishodima učenja, čime je fokus obrazovanja pomjeren s nastavnog sadržaja na znanja, vještine i kompetencije koje učenici stvarno usvajaju. Kako je pojasnila, ishodi učenja definirani su za različite razine obrazovanja, od predškolskog do završetka srednje škole, te su dostavljeni nadležnim obrazovnim vlastima kako bi ih inkorporirale u postojeće nastavne planove i programe. 

No, dodala je, evaluacija njihove primjene pokazala je da se obrazovne reforme ne provodi istovjetnom dinamikom u svim dijelovima BiH. - Kao što se i okvirni zakon različito primjenjuje, tako je došlo i do različite primjene ishoda učenja, ukazala je Stojkić te je, kao jedan od pozitivnih primjera, izdvojila je Zeničko-dobojski kanton, čije su obrazovne vlasti, nakon početnih poteškoća i konzultacija s Agencijom, ostvarile značajne pomake u primjeni novog pristupa nastavi. 

Direktorica Agencije BiH za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje dodala je i da su iskustva nastavnika pokazala da je prelazak s tradicionalnih metoda poučavanja u početku izazivao otpor i zahtijevao dodatni angažman, ali su rezultati postali vidljivi tokom primjene. Nastavnici su, naime, postepeno preuzimali ulogu moderatora nastavnog procesa, dok su učenici postajali aktivniji učesnici, pokazujući napredak u sposobnosti analiziranja, samostalnog zaključivanja i kritičkog promišljanja. Stojkić smatra da takvi primjeri potvrđuju da promjene u obrazovanju mogu donijeti konkretna poboljšanja u učeničkim postignućima, unatoč početnim poteškoćama u njihovoj provedbi.

Aida Terzić, državna eTwinning koordinatorica i zamjenica direktorice Agencije, istaknula je da je ova godišnja konferencija prilika da se okupe iskusniji eTwinneri, da se proslavi njihova postignuća i uspjehe, koje je ocijenila istinski impozantnima. Terzić je ukazala da se svakom godišnjom konferencijom zaokružuje prethodna tematska godina i otvara novu, pa se ovogodišnjim skupom tema 'Vještine za život' povezuje s novim europskim fokusom na škole spremne za budućnost. 

Program eTwinning, koji se u BiH provodi od 2015. godine uz podršku Europske komisije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) i Agencije BiH za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, omogućava povezivanje nastavnika i škola širom Europe, realizaciju zajedničkih projekata i razmjenu inovativnih obrazovnih praksi.