Talibanski guverner pokušao spriječiti djevojku da se razvede od nasilnog muža, pa žene nazvao "nerazumnim" i "intelektualno zakinutim"

Tražila izlaz iz braka
Guverner Abdulah Sarhadi davao je novac za liječenje dječaka sa slomljenom rukom i odobravao sredstva lokalnoj džamiji kada se u njegovom uredu na sjeveru Afganistana odvijao nesvakidašnji razgovor.

Osamnaestogodišnja djevojka obratila mu se sa zahtjevom za razvod, tvrdeći da je mjesecima trpjela zlostavljanje i premlaćivanje od supruga. Uprkos tome, Sarhadi ju je pokušao uvjeriti da ostane u braku.

U zemlji u kojoj je djevojčicama zabranjeno srednjoškolsko obrazovanje, osamnaestogodišnjakinja je mirno i odlučno iznijela svoje argumente. Lice joj je bilo potpuno prekriveno velom, uz sunčane naočale.

BBC je tokom dvije godine dobio rijedak pristup utjecajnim predstavnicima ekstremističkog islamističkog pokreta i zabilježio dio svakodnevice pod talibanskom vlašću, pet godina nakon što su 2021. godine preuzeli vlast i srušili vladu koju su podržavale Sjedinjene Američke Države.

- Da postoji ikakva šansa za zajednički život, ne bih bila ovdje. Donijela sam odluku - rekla je djevojka.

Guverner ju je pokušao odgovoriti od razvoda, a kasnije je pred svojim službenicima, tjelohraniteljima i starješinama komentarisao da su žene "nerazumne" i "intelektualno zakinute", što je izazvalo smijeh prisutnih.

Sve veća ograničenja
Tokom pet godina od povratka na vlast talibani su ženama onemogućili pristup većini radnih mjesta i zabranili im studiranje na univerzitetima. Ne smiju putovati same niti posjećivati parkove i rekreacijske centre.

Kada su preuzeli vlast, talibani su tvrdili da su se promijenili, ali mnoge njihove politike podsjećaju na strogo tumačenje šerijata, islamskog vjerskog prava koje su nametali tokom devedesetih.

Odluka o razvodu
Sarhadi smatra da bi žena trebala ostati u braku.

- Zapitaj se ko će te oženiti nakon razvoda. Morat ćeš pristati na mnoge kompromise ili ćeš izgubiti dostojanstvo i čast - rekao joj je Sarhadi.

Ona mu je odgovorila: "Gospodine guverneru, moja čast i dostojanstvo već su uništeni."

Prema šerijatskom pravu, žena koja traži da suprug pristane na razvod može biti primorana vratiti dio ili sav novac koji joj je dao prilikom vjenčanja. Iako se često dogovara finansijska nagodba, njen suprug traži četverostruko veći iznos, što njena porodica odbija platiti.

Guverner je predložio da žena dobije vlastitu sobu i dodao da će njegovi službenici upozoriti njenog muža da je ne smije tući jer će "inače završiti u zatvoru".

Njen otac nije bio zadovoljan takvim rješenjem. Kasnije je za BBC izjavio da će porodica tražiti razvod sudskim putem, iako je u talibanskom pravosudnom sistemu ženi izuzetno teško dobiti razvod bez pristanka supruga.

Od komandanta do guvernera
Sarhadi je bio vojni komandant i tokom prve talibanske vlasti devedesetih. Bio je među hiljadama pobunjenika koji su se predali krajem 2001. godine, nakon što je koalicija predvođena SAD-om srušila talibanski režim.

Proveo je nekoliko godina u američkom pritvoru u Gvantanamu, odakle je na kraju pušten.

Nakon povratka talibana na vlast postao je guverner, prvo u pokrajini Bamijan, a zatim u gradu Šeberganu, gdje ga je ekipa BBC-ja srela krajem juna. Nedavno je postavljen za zamjenika komandanta vojnog korpusa u sjevernoj pokrajini Kunduz.

Dok tipka po starom mobitelu, Sarhadi kaže da je nedavna zabrana pametnih telefona za zvaničnike usporila rad.

- Prije ste mogli poslati brzu poruku, slati dokumente i brzo dobiti odgovor - rekao je, dodajući da bi mu daljnji komentari o zabrani "mogli stvoriti probleme".

Njegov svjetonazor čini se nepromijenjenim u odnosu na period od prije 25 godina. Tada je bio vojni komandant u Bamijanu, gdje su talibani digli u zrak drevne kipove Bude, što je izazvalo globalnu osudu.

Na pitanje o tome prvo je pokušao izbjeći odgovor, ali je na kraju rekao:

- Uništio sam ih vlastitim rukama. Sve što smo radili i što radimo u skladu je s Božijim zakonom. Mi razbijamo idole umjesto da ih prodajemo. Zašto bih žalio? Bila je to Božija volja.

Bivši planer samoubilačkih napada
U glavnom gradu Kabulu još jedna visoka talibanska figura zamijenila je nasilnu prošlost ulogom u administraciji.

Habibulah Badr, koji novinare vozi ulicama u oklopnom vozilu, kaže da je ranije bio "odgovoran za operacije bombaša samoubica" u Kabulu.

- Jako dobro poznajem sve ceste i ulice. Imali smo sve potrebne informacije o Kabulu i njegovim uličicama. Za neka je područja trebalo dugo planirati - objasnio je.

Talibanski samoubilački napadi usmrtili su hiljade ljudi u Afganistanu, uključujući brojne civile. Badr je oprezan u razgovoru o prošlosti jer se boji da će to "uzrujati ljude" i "ponovo otvoriti rane".

Na pitanje o civilnim žrtvama odgovara da su talibani ciljali američke konvoje i pozivali civile da se drže podalje od stranih baza.

Izbjegava odgovor na pitanja o konkretnim napadima u civilnim područjima. Trenutno je na bolovanju, a prije toga bio je zamjenik šefa zatvora za cijelu zemlju - upravo onog zatvora u kojem je pod bivšom vlašću čekao izvršenje smrtne kazne.

Neočekivana kritika
Badr je BBC pozvao na plemensko okupljanje gdje mu je voditelj jedne dobrotvorne fondacije trebao uručiti medalju, ali je događaj dobio neočekivan tok.

- Gospodin Badr je ponos Afganistana i veliki borac. Ali imam i jednu pritužbu. Kada bi škole i obrazovanje bili otvoreni za sve, to bi bilo veliko djelo za Afganistan. Nadam se da vas ovo neće uvrijediti - rekao je Sultan Muhamed Talai.

Uslijedila je neugodna tišina, a publici je bilo vidno nelagodno. Talaiu su brzo oduzeli mikrofon.

Kasnije je za BBC pojasnio:

- Tražio sam da se škole za djevojčice ponovo otvore. Sticanje znanja je obaveza i za muškarce i za žene u islamu. Htio sam reći još toga, ali mi nisu dopustili.

Oni koji se usude progovoriti često se suočavaju s mnogo težim posljedicama. Žene su novinarima govorile o dubokom očaju zbog snova uništenih ograničenjima u obrazovanju, kao i o prijateljicama koje su završile u zatvoru zbog učešća u protestima.

Neispunjena obećanja
BBC je neka od ovih pitanja postavio glasnogovorniku talibanske vlade Zabihulahu Mudžahidu. On je od 2021. godine javno lice vlade i još koristi pseudonim pod kojim je godinama djelovao, ali je prvi put javno otkrio da mu je pravo ime Tahir Šah Sediki.

U raskošnom press centru koji su Amerikanci finansirali za bivšu vladu, novinari su ga pitali o prvoj konferenciji za medije koju je tamo održao. Tada je svijetu poručio da će talibanska vlada ženama dopustiti da rade i studiraju "unutar njihovih okvira" te da će biti "vrlo aktivne" u društvu.

Na pitanje zašto nisu održali riječ, odgovorio je:

- Posvećeni smo ženskim pravima, slobodi govora i drugim stvarima unutar šerijata. Sve moramo posmatrati kroz prizmu šerijata.

Dodao je da bi dopuštanje ženama da rade u uredima poput njegovog "dovelo do nemorala" i da bi "njihovo dostojanstvo bilo narušeno".

O pitanju obrazovanja žena kaže da se o tome "raspravlja" i da im je potrebno "rješenje utemeljeno na šerijatu".

Većina novinara s kojima je BBC razgovarao kaže da ih je ispitivala talibanska obavještajna služba Estikhbaraat.

Na pitanje o gušenju medijskih sloboda, Mudžahid kaže:

- U društvu poput afganistanskog imamo svoja ograničenja. Ne možemo dopustiti medijima da šire kakvu god propagandu žele. Ne smiju emitovati sadržaj protiv islamskih zakona i obreda.

Život u Kandaharu
Iako je vlada u Kabulu, Mudžahid provodi mnogo vremena u Kandaharu na jugu zemlje, koji se smatra srcem talibanskog pokreta i de facto glavnim gradom.

Ograničenja u Kandaharu stroža su nego prije dvije godine. Muškarci sada moraju imati brade, radijskim stanicama zabranjeno je puštanje muzike i emitovanje ženskih glasova, a novinarima nije bilo dopušteno snimanje u gradu.

Dva sata vožnje dalje, prašnjavim cestama, neki od najodanijih bivših boraca pokazali su staru mrežu tajnih špilja.

Abdul Samad, njihov nadređeni, pokazuje neoznačeno groblje i kaže da mu je ondje pokopan otac, koji je poginuo boreći se za talibane.

To je jedno od najsiromašnijih područja u zemlji, gdje prema podacima UN-a tri od četiri osobe ne mogu podmiriti osnovne potrebe.

Samad kaže da lokalnom stanovništvu očajnički trebaju voda, ceste i klinike.

- Službenici Emirata (službenici talibana, op. a.) nisu nas zaboravili. Nadamo se da će se u jednom trenutku pobrinuti za nas - kaže Samad i dodaje da misli da su vođe možda zauzete drugim prioritetima.

"Kraj talibana"
Pet godina nakon početka druge talibanske vladavine siromaštvo, nezaposlenost i ekonomska nestabilnost i dalje su ključni problemi.

Talibani s kojima su novinari razgovarali tvrde da rade na njihovom rješavanju, ali mnogi smatraju da je upravo ta grupa glavni problem zemlje.

- Nemam riječi za to kako je skupina koja nema pojma o životu odjednom na vlasti. Žene ne mogu prihvatiti ovu situaciju - kaže Hoda, žena koja je protestovala na ulicama kada su se talibani vratili.

- Mogu uvoditi nova ograničenja, ali to neće trajati zauvijek. Mislim da se talibani boje obrazovanih žena. Zato ih ograničavaju. Žele neobrazovane žene kako one ne bi mogle odgojiti mudre muškarce. Jer to bi bio kraj talibana - poručila je za BBC.