SARAJEVO - Sumirajući u srijedu rezultate rada najvišeg izvršnog tijela u BiH u proteklih godinu dana otkako je formiran ovaj saziv Vijeća ministara BiH, predsjedatelj Vijeća Zoran Tegeltija na tiskovnoj je konferenciji iznio podatak da su u tekućoj godini održane 62 sjednice Vijeća, ali i podsjetio da je bilo mnogo telefonskih sjednica budući je bilo nužno donositi pojedinačne odluke žurno i dnevno. Kako će ova godina ostati upamćena po pandemiji koronavirusa, a koja je donijela brojne probleme zdravstvenom i ekonomskom sektoru, dok su građani BiH morali ići u karantenu, sve to je učinjeno kako bi se pomoglo upravo zdravstvenim radnicima na koje je Tegeltija ponosan. U fokusu rada Vijeća, napomenuo je, trebali su biti ekonomija, europske integracije i migracije, što su ciljevi za koje su imali potporu entitetskih vlada. “No, 100 dana nakon formiranja Vijeća ministara, morali smo mijenjati ciljeve i politike. Ono po čemu će čovječanstvo pamtiti ovu godinu natjeralo nas je mijenjati politike i ciljeve. U fokus smo morali staviti borbu za život građana i protiv negativnih posljedica pandemije na ekonomiju“, podsjetio je Tegeltija pri tome izoseći podatke o međunarodnoj financijskoj pomoći u ostvarenju rečenoga.

Tegeltija je ponosan na činjenicu da sada povjerenici EU-a govore o datumu odobravanja statusa kandidata za članstvo BiH u EU jer se do sada govorio o uvjetima koje BiH treba ispuniti za to, dok je sada, kako je naveo, sve izvijesnije da bi BiH taj status mogla dobiti naredne, 2021. godine. Kako je naveo, riješene su neke stvari koje su čekale na rješenje 10 ili 12 godina, a kao najvažnije izdvojio je postizanje dogovora o izborima u Mostaru i donošenje Strategije javne uprave, dok tek treba donijrti još tri zakonska rješenja koja se usko veže za dobivanje kandidatskog statusa.

Mali izlgedi da se do 8. postigne suglasnost s MMF-om

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH ocijenio je i da nisu veliki izgledi da će BiH do 8. siječnja postići suglasnost za novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) te da uvjeti MMF-a u nekim elementima nisu usklađeni s ciljevima tog aranžmana. “Neće biti prvi put da se u prvom krugu pregovora ne postigne dogovor s MMF-om o aranžmanu. Imamo otvorenih šest pitanja, od kojih je jedno s Vladom Federacije BiH, a ostala su iz Republike Srpske“, precizirao je Tegeltija dodavši da se pregovaralo u teškim uvjetima, putem video-linka te da je bilo potrebno malo strpljenja. “Postavljeni su ciljevi na koje nitko nije imao primjedbi, ali koji nemaju ništa s ključnim ciljem, a to je borba protiv Covida-19“, rekao je Tegletija te dodao da postoji mogućnost da se pregovori nastave i nakon 8. siječnja.

Proračun BiH trebao bi biti usvojen u prvom kvartalu 2021.

Proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2021. godinu nije usvojen do kraja ove godine, zbog čega je Vijeće ministara BiH usvojilo tromjesečnu Odluku o privremenom financiranju za prvi kvartal iduće godine, podsjetio je Tegeltija na tiskovnoj konferenciji. On se, pak, nada da će u prvom kvartalu naredne godine Nacrt proračuna biti dostavljen Predsjedništvu BiH, kao ovlaštenom predlagatelju Prijedloga proračuna BiH, a potom biti razmatran u oba doma Parlamenta BiH. Tegeltija je podsjetio i da je Dokument za okvirni proračun osnovica za proračub, što će biti slučaj i za 2021., zbog čega ne očekuje neke velike promjene. Prioritet će i dalje ostati, istaknuo je, borba protiv koronavirusa.

Obustavio sam proces imenovanja Mehmedagića na čelo OSA-e

Tegeltija se na tiskovnoj konferenciji osvrnuo i na zaustavljanje postupka izbora direktora OSA-e BiH Osmana Mehmedagića zbog potvrđene optužnice protiv njega za zloporabu položaja. Kako je kazao, njegova je zamjenica Bisera Turković predložila imenovanje  Mehmedagića. “Taj je postupak dosta složen i zahtjevan sa stanovišta da u njemu sudjeluju i zajedničko povjerenstvo Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH. Mi smo tu proceduru pokrenuli. U međuvremenu, dok ja ta postupak trajao, pokret je sudski postupak protiv direktora OSA-e a onda potvrđene i optužnice. Slijedom toga, kada je potvrđena optužnica, optužneca osoba ne može biti imenovana. Ja sam postupak imenovanja direktora zaustavio i o tome izvijestio predlagatelja, koji je predložio sadašnjeg direktora za tu poziciju. Njihov je stav da će sačekati kraj sudskog procesa da bi, eventualno, promijenili svoju odluku jer  smatraju da gospodin nije odgovoran za ono za što ga tereti Tužiteljstvo BiH“, obrazložio je.

Kako je Sud BiH odbio prijedlog da se Mehmedagiću zabrani obnašanje dužnosti, direktor OSA-e pod optužnicom nastavlja obnašati tu funkciju.