Svjetska zdravstvena organizacija i Fond za djecu Ujedinjenih naroda poručili su da je nužna reakcija na epidemiju malih boginja kako bi se zaštitila djeca u Bosni i Hercegovini. Broj oboljelih od morbila svakim danom raste. 

Registrirano je više od sedam tisuća slučajeva, od kojih su dva završila smrću adolescenata. Zabrinjavajuće niska stopa imunizacije protiv morbila u našoj zemlji (svega 55 procenata) nedovoljna je da spriječi još veću epidemiju. Za zaštitu zajednice potrebna je imunizacija od najmanje 95 posto.

- Moramo brzo odgovoriti na rastuće slučajeve kroz poduzimanje mjera javnog zdravlja i ulaganje u jači zdravstveni sustav u zemlji, rekao je Erwin Cooreman, specijalni predstavnik SZO u Bosni i Hercegovini.

Apeli

Morbili utiču na zdravlje djece, sa ponekad i fatalnim posljedicama. Izazivaju dugotrajno slabljenje imunološkog sustava, što zaraženu djecu čini osjetljivijim na druge bolesti. U društvima koja imaju narušen kolektivni imunitet morbili su zbog visoke zaraznosti često prva zarazna bolest koja se proširi.

- Vakcine protiv morbila su sigurne i efikasne. Potrebno je uložiti jače napore u rješavanju svih neregularnosti zbog kojih djeca propuštaju vakcinaciju, a kako bismo ove epidemije mogli staviti pod kontrolu, rekao je predstavnik UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, Marc Lucet.

Vakcine za prevenciju morbila ne štite samo cijepljenu djecu, već i druge koji se ne mogu cijepiti, uključujući dojenčad i osobe sa oslabljenim imunološkim sustavom.  

Morbilama ili malim boginjama se može zaraziti svaka osoba koja nije imuna. Izražen osip je najvidljiviji simptom, a komplikacije koje uzrokuje virus mogu uključivati sljepoću, encefalitis, tešku dijareju i dehidraciju, kao i infekcije uha i upale pluća. Osobe koje obole od morbila su zarazne oko osam dana, odnosno četiri dana prije nego što pokažu znakove virusa, i četiri dana nakon pojave simptoma.

To znači da neko s morbilima može zaraziti druge mnogo prije nego što sazna da je bolestan i što mu ljekar uspostavi dijagnozu. Većina ljudi koji dobiju preporučene dvije doze vakcine za prevenciju morbila imat će doživotnu zaštitu i nikada se neće razboljeti od morbila, čak i ako su izloženi virusu.

Primjer Danske

Do javno zdravstvenog problema u našoj zemlji došlo je zbog nemara roditelja i njihovog vjerovanja u teorije zavjere kojima se propagira imunizacija.

- Neophodno je i dalje promovirati vakcinaciju kako se ne bi dešavale tragedije. Kako bismo u budućnosti izbjegli epidemije za bolesti za koje je vakcina stvorena daleke 1963. godine. Do tada svake dvije godine izbijale su epidemije širom svijeta i odnosile su 2,5 miliona stanovnika. Sa pojavom vakcine epidemija više nije bilo, kaže pedijatar Dario Đukić.

Zbog toga je vakcinacija najbolji oblik sprečavanja težih kliničkih slika i smrtnih ishoda, poručuje Đukić. 

Prema podacima trenutno najčešće obolijevaju djeca od jedne do četiri godine.

- Većina oboljelih nije bila cijepljena protiv morbila. Cjepiva za djecu ima dovoljno. Ponovo apeliramo na roditelje da je imunizacija najbolja mjera za sprječavanje obolijevanja te razvoja komplikacija i umiranja od zaraznih bolesti, naveo je.

Oko 50 tisuća vakcinirane djece u Danskoj je bilo uključeno u studiju i nije apsolutno dokazana uzročna povezanost vakcine sa autizmom. Zbog toga što roditelji vjeruju onima koji šire strah od vakcina ogroman broj najmlađih muku muči sa morbilama. Umjesto nekompliciranih slučajeva koji se mogu liječiti u kućnim uvjetima, domovi zdravlja i bolnice preopterećene su dolaskom najmlađih pacijenata.

N. K.