Talijanski sud potvrdio je presudu Europskog suda pravde od 4. listopada, te naložio da posljednjih 12 tražitelja azila koji se nalaze u novom talijanskom migracijskom centru u Albaniji moraju biti vraćeni u Italiju, što je težak udarac kontroverznom dogovoru između krajnje desne vlade u Rimu i Tirane usmjerenom na suzbijanje dolazaka migranata prenosi Tportal. 

Odluka baca dodatnu sumnju i na izvedivost i zakonitost planova EU-a, o kojima se raspravljalo u četvrtak na samitu o migracijama, gdje su europski lideri razgovarali o tome kako uspostaviti centre za obradu i pritvaranje migranata izvan Unije u sklopu novog tvrdolinijaškog pristupa migraciji.

Braća Italije, stranka talijanske premijerke Giorgie Meloni, ljutito je osudila odluku na društvenim mrežama, okrivljujući 'politizirane suce' koji bi 'htjeli ukinuti talijanske granice. Nećemo to dopustiti', naveli su, prenosi The Guardian.

Matteo Piantedosi, ministar unutarnjih poslova, rekao je: 'Žalit ćemo se sve do kasacijskog suda. Nastavit ćemo s onim što Italija postiže u Albaniji, a i šire, to će postati europski zakon'.

Šesnaest migranata, za koje talijanska vlada tvrdi da bi se u konačnici trebali vratiti u svoje 'sigurne' domovine Egipat i Bangladeš, stigli su u albansku luku Shëngjin s talijanskog otoka Lampedusa na vojnom brodu u srijedu. Četiri su već vraćena u Italiju, a po ovoj presudi treba ih biti vraćeno još 12.

Prema sporazumu, koji su potpisali krajnje desničarska premijerka Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama, muškarci presretnuti u međunarodnim vodama na prelasku iz Afrike u Europu bit će zadržani u centru u Albaniji do završetka obrade zahtjeva. Prema planu, na ovaj način moguće je obraditi do 3000 muškaraca mjesečno, dok će žene i djeca biti pušteni u Italiju.

U Albaniju se šalju samo migranti koji dolaze s popisa od 22 zemlje koje je Italija klasificirala kao sigurne. Europski sud pravde u presudi navodi da se zemlja izvan EU ne može proglasiti sigurnom osim ako se cijeli njezin teritorij smatra sigurnim.

U Albaniju se šalju samo migranti koji dolaze s popisa od 22 zemlje koje je Italija klasificirala kao sigurne. Europski sud pravde u presudi navodi da se zemlja izvan EU ne može proglasiti sigurnom osim ako se cijeli njezin teritorij smatra sigurnim.

Ideja je, međutim, našla plodno tlo i u drugim europskim zemljama. U četvrtak, na samitu u Bruxellesu, čelnici EU-a raspravljali su o uspostavi 'centara za povratak', što je eufemizam za centre za obradu i pritvor - u zemljama izvan bloka, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da će se razgovori o tome kako bi oni mogli funkcionirati nastaviti.

Završna izjava summita odražava novo čvrsto raspoloženje bloka po pitanju migracija, pozivajući na 'odlučnu akciju na svim razinama kako bi se olakšao, povećao i ubrzao povratak iz EU-a korištenjem svih relevantnih politika, instrumenata i alata EU-a'.

Osim sporazuma Albanije s Italijom i sporazuma manjeg opsega između Danske i Kosova, nije jasno koje bi zemlje izvan EU mogle biti voljne ugostiti takve centre. Neki diplomati sumnjaju da bi samo iz tog razloga ideja mogla biti nepoželjna.