Piše: V.S.Herceg

Prošli vikend uistinu je počeo vrlo burno - američko veleposlanstvo u BiH objavilo je obraćanje veleposlanika Michaela Murphyja koji je u podužem komentaru i kao rijetko kada, izravno 'targetirao' predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića da blokira projekt Južne interkonekcije zbog, kako je kazao, "vlastitih interesa" i "inzistiranja na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata".

S druge strane, iz HNS-a su reagirali naglašavanjem kako su eurointegracije, NATO integracije i Južne interkonekcija strateška opredjeljenost. Je li ovo posljednje američko upozorenje prije uvođenja sankcija i Čoviću? 

MN: Sporan operater za transport plina

Američki veleposlanik objasnio je: "Umjesto da se krene dalje s BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i spremna je preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta. Uspostava drugog operatera za transport plina povećala bi troškove potrošačima, dalje podijelila tržište plinom u BiH, potkopala funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, kreirala prostor za jači maligni uticaj Rusije i drastično iskomplicirala pregovore o izgradnji interkonekcije s financijskim institucijama, kao i s Hrvatskom, što bi projekt učinilo gotovo nemogućim".

Istaknuvši kako "BiH nalazi na energetskom raskrižju" te da "HDZ BiH blokira put ka europskim integracijama i energetskoj sigurnosti", Murphy je rekao kako će "ova prijeteća opstrukcija" uništiti svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, onemogućiti otvaranje novih radnih mjesta i ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH.

On je izravno Čoviću uputio poruku: "Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici što su točno prioriteti za Dragana Čovića”.

Na ovo, svojevrsno 'finalno odbrojavanje' nije odgovorio prozvani Čović već priopćenjem HNS. Između ostaloga, istaknuli su kako je HNS potpuno opredjeljen za jačanje energetske diverzifikacije i sigurnosti BiH te da "projekt Južne interkonekcije predstavlja strateški energetski pravac kako hrvatskoga naroda tako i BiH u cijelosti.

"Vijeće ministara BiH je svojim zaključcima naznačio žurnost što bržeg kretanja u postizanju zakonskih rješenja nadležnih institucija. Isto je učinjeno i tijekom zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH”, navodi se u reakciji nakon poruke američkog veleposlanika u BiH.

“HNS BiH potiče sve domaće i međunarodne partnere na sveobuhvatniji pristup i djelovanje sukladno ekonomskim i sigurnosnim interesima svih konstitutivnih naroda i drugih građana kada je u pitanju realizacija najvažnijeg energetskog projekta u državi. Opredijeljenost HNS-a svojim zapadnim partnerima i saveznicima te postizanju punopravnog članstva BiH u Europskoj uniji i NATO-u ostaje trajna i neupitna”, poručili su iz HNS-a.

O čemu se radi?

Upravo na ovaj problem je prije mjesec dana upozoravao Dnevni list nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) 11. svibnja 2023. usvojilo odluke vezane uz Južnu i Istočnu plinsku interkonekciju - Nacrtu osnova za vođenje pregovora zbog zaključivanja Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Hrvatske’ na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar.

Također, tada je izglasano i zaključivanje Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda ‘Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije’ na pravcu granica Srbija-BiH-Bijeljina-Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi, potpuno ovisna o Rusiji i ruskom plinu.

Međutim, oko Južne konekcije već duže vrijeme su prijepori između Mostara i Sarajeva tko će biti nositelj ovog najvećeg poslijeratnog projekta. Predviđeno je da to treba biti Bh Gas čiji je osnivač Vlada FBiH i koji je i sada zadužen za nabavku i transport i opskrbu plinom s plinskim sustavom duljim od 196 kilometara.

No, za podsjetiti je kako je Vlada ŽZH sredinom prošle godine donijela odluku o osnivanju PP Plinovod Južna interkonekcija, a što je potom usvojeno od Skupštine te županije. Poduzeće je u 100 postotnom vlasništvu Županije, a početni kapital iznosio je 50.000 KM.

U pojašnjenju odluke o osnivanju navedeno je kako će budući plinovod većim dijelom prolaziti kroz područje ove županije. Kako je svojedobno rekao ministar pravde i uprave ŽZH Kristijan Zovko, Županija ima ovlasti formirati svoja poduzeća kako bi prilikom tog projekta mogli osigurati plin na području županije i osigurati plin njene žitelje.

Međutim, neke informacije govore kako bi sjedište budućeg poduzeća za transport plina bilo u Mostaru. No, moguće je da sve želje ne budu ispunjene kada je u pitanju ovaj mega projekt - niti BH Gasu koji će morati uvrstiti Hrvate u upravljačke strukture, ali i Mostaru da prestane s planom oko "svog" poduzeća za transport plina. Pri tom je ponovno za podsjetiti kako je BH Gas pod kontrolom Vlade Federacije, a tko bi imao kontrolu nad "mostarskim", nije poznato.

Jasne su poruke kako Južna interkonekcija daleko više nadilazi dnevno-političke i uskostranačke interese i animiozitete Mostara i Sarajeva.

"Morate surađivati. BH Gas će biti nositelj projekta, ali samo nakon što se u upravljačke strukture imenuju i hrvatski predstavnici. Novoosnovano poduzeće ne može biti nositelj projekta", više je nego jasna poruka za bh vodeće političare u Federaciji BiH koje su se mogle čuti prethodnih tjedana od međunarodnih izvora.

Također, a ne i manje značajno, BH Gas će se morati reorganizirati kako bi bolje predstavljao  FBiH, odnosno, u svoje upravljačke strukture uvrstiti i Hrvate.

Zašto Bh Gas i zašto je bitno vrijeme?

Murphy je kazao kako je "u ljeto prošle godine HDZ BiH Dragana Čovića uskratio podršku BH-Gasu" te da za još jedno poduzeće za transport plina "nema uporišta u zakonu" i da je to "nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta".

"Uspostava drugog operatera za transport plina povećala bi troškove potrošačima, dalje podijelila tržište plinom u BiH, potkopala funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, kreirala prostor za jači maligni uticaj Rusije i drastično iskomplicirala pregovore o izgradnji interkonekcije s financijskim institucijama, kao i s Hrvatskom, što bi projekt učinilo gotovo nemogućim", kazao je američki veleposlanik.

No, zašto Murphy govori kako "Vrijeme ističe"? Naime, banke prestaju financirati ovakve projekte, a iz ERBD-a (Europska banka za obnovu i razvoj), koja je spremna financirati projekte fosilnih goriva kao što su plinovodi, najavili su da će se ove godine u potpunosti povući iz projekata fosilnih goriva.

Stoga je čvrst stav kako će projekt u Federaciji voditi BH gas, tvrtka u vlasništvu Vlade Federacije ali u koju moraju doći i hrvatski predstavnici.

Podsjetimo da su već prije američka vlada s oko pola milijuna eura i EU s oko milijun i pol eura podržale plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”, s obzirom da je BiH država s najlošijom opskrbom plinom u Europi. Hoće li stvari krenuti brže nakon upozorenja američkog veleposlanika ili se mogu očekivani nove sankcije?