Tisuće ljudi izašle su u subotu na ulice širom Francuske prosvjedima izražavajući nezadovoljstvo zbog odluke predsjednika Emmanuela Macrona o imenovanju političara desnog centra Michela Barniera premijerom, dok ga lijevo orijentirane stranke optužuju za krađu parlamentarnih izbora.

Macron je u četvrtak premijerom imenovao 73-godišnjeg Barniera, konzervativca i bivšeg pregovarača Europske unije o brexitu, okončavši tako dvomjesečnu potragu za osobom na toj funkciji, nakon vlastite zlosretne odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora koji su rezultirali parlamentom podijeljenim u tri bloka.

U svojemu prvom intervjuu u svojstvu šefa vlade Barnier je u petak navečer rekao da će njegovu vladu, kojoj nedostaje jasna većina, činiti i ​​konzervativci, članovi Macronova tabora i, kako je kazao – nada se i političarima ljevice.

Barnier je suočen s priličnom teškom zadaćom – pokušajem pokretanja reformi i donošenja proračuna za 2025., dok je Francuska pod pritiskom Europske komisije zbog potrebe smanjenja vlastitog deficita.

Ljevica, koju predvodi krajnje lijevo orijentirana stranka Nepokorena Francuska (LFI), Macrona je optužila da je poništio demokraciju i da je ukrao izbore nakon što je odbio na tu funkciju izabrati kandidata lijevog saveza Nove narodne fronte (NFP) koja je osvojila najviše mandata u parlamentu, premda joj nedostaje apsolutna većina.

Anketa tvrtke Elabe u petak je objavila rezultate istraživanja koji su pokazali da čak 74 posto Francuza smatra kako se Macron oglušio o rezultate izbora, a njih 55 posto vjeruje da ih je pokrao.

Najavljeni masovni prosvjedi
Reagirajući na imenovanje Barniera premijerom, čija je stranka desnog centra Les Republicains tek peti blok u parlamentu s manje od 50 zastupnika, čelnici lijevo orijentiranih stranaka, sindikati i studentske organizacije pozvale su narod na masovne prosvjede u subotu prije nove akcije, uključujući i moguće štrajkove 1. listopada.

Stranka LFI najavila je održavanje 130 prosvjeda širom zemlje.

Barnier je u subotu nastavio konzultacije, nastojeći sastaviti novu vladu, što je težak posao s obzirom na to da je suočen s potencijalnim izglasavanjem nepovjerenja, posebno s obzirom na hitnost donošenja proračuna za 2025. o kojemu bi početkom listopada trebalo raspravljati u parlamentu.

NFP i krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) zajedno imaju većinu i, odluče li surađivati, mogli bi svrgnuti premijera s funkcije glasanjem o povjerenju.

No RN je najavio uvjetno odobrenje Barnieru, što tu stranku čini presudnom za formiranje nove vlade.

Kritičari optužuju Macrona da je svojom odlukom dao moć nad vladom u ruke Nacionalnom okupljanju Marine le Pen.