"Ne trebamo previše pridavati značaj tome tko će biti predsjednik RS u idućih osam mjeseci, ali to mi moglo dati uvid u to kakav će biti odnos snaga u listopadu. Do tad očekujem visok stupanj političkih tenzija".

Ovo za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta Republike Srpske.

U razgovoru sa RSE u noći 8. veljače, kada je Središnje izborno povjerenstvo BiH proglasili preliminarne rezultate prema kojima je Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika pobijedio oporbenog kandidata Branka Blanušu, predsjednika Srpske demokratske stranke, Todorović kaže kako je sve "bila proba za izbore u listopadu, anketa ili mjerenje snaga".

"Mnogo je značajnije šta će se desiti na jesen (kad bi se trebali održati redovni opći izbori)", ističe on.

Prema njegovim riječima, "razjedinjena oporba nema istinsku snagu i lidere, čvrstu strukturu koja bi se bavila politikama i narodom".

"Samo se radi o tome da ogroman broj građana vidi da ih ova vlast vodi u propast, egzodus, bijedu i nestanak, te se zdravim razumom bori protiv takve vlasti. Zasad je taj dio u manjini, ali oni mogu biti nositelji neke promjene", kaže on u razgovoru za RSE.

Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske su održani 8. veljače u 16 gradova u ovom entitetu i Brčko Distriktu.

Na izborima je glasalo 41.826 birača, odnosno 49,51 posto. Pravo glasa je imalo 84.474 birača.

Izbori su se održavali na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica, u RS i Brčko Distriktu. Ponovljeni su nakon što je SIP BiH otkrio zloupotrebe tokom glasanja 23. studenog 2025.

Izbori su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u kolovozu 2025. oduzet mandat predsjednika RS-a, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Pobjednik će ostati na poziciji predsjednika RS do listopada i Općih izbora u BiH.

RSE: Kako Vi vidite ponovljene prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske?

Todorović: Nijedni izbori u proteklih 25 godina u Bosni i Hercegovini nisu bili regularni "iz milijun razloga" kao što su "premoć vladajućih struktura" u ovom bh. entitetu, "utjecaj medija koji su pod njihovom kontrolom, korištenje javnih resursa, kupovinu glasova i članova izbornih komisija, prepravljanje rezultata glasanja".

Toliki je spektar kriminala koji smo mi iz Helsinškog komiteta imali priliku decenijama gledati i na što smo ukazivali. Tu treba reći nešto vrlo jasno i glasno, a to je da od 2000. godine mi umjesto izbora imamo cirkus, kriminal, pljačku i prevare. Imamo sve ono što je ružno, prizemno, primitivno, što nema nikakve veze sa demokracijom i to ne samo od političkih lidera i stranaka, nego i od građana. Glasači prodaju glasove, te prihvataju ucjene i trgovinu. To je jedna parada naše bh. sramote koja nema nikakve veze s nečim što bi trebao da bude praznik demokratije. Kako će izbori biti regularni ako javni emiter u RS-u posveti dva minuta mjesečno kandidatu oporbe, a 20 minuta dnevnika svaki dan posveti kandidatu vladajućih i njegovim partijskim kolegama?

Pogledajte samo te priče da se glas plaća pet stotina maraka (oko 250 eura). Kako govoriti o regularnim izborima ako neko ima "crne fondove" napunjene korupcijom iz kojih će se isplatiti milijuni maraka za kupovinu glasova. I onda mi trebamo da se brinemo da li će pobijediti gospodin Siniša Karan ili gospodina Branko Blanuša. U takvoj nezdravoj atmosferi potpuno je irelevantno ko je pobijedio, jer je gubitnik narod u Republici Srpskoj.

RSE: Šta bi se desilo da je pobijedio gospodin Blanuša?

Todorović: Prvo, građani bi shvatili da Dodik i njegova stranka nisu svemoćni i da bi se na listopadskim izborima ta vlast mogla skinuti s vrata narodu u Republici Srpskoj. S druge strane, to bi bio jasan signal vladajućoj strukturi da u narednih osam mjeseci opljačkaju ono što još nije opljačkano i da raznim ugovorima zaduže Republiku Srpsku za narednih pet-deset godina i da ti dugovi iskaču. Republika Srpska je u jednom vrlo ozbiljnom problemu, stanovništvo odlazi, privreda je urušena, institucije su urušene, ne funkcioniraju. RS je opljačkan.

RSE: Vidite li zajedništvo između opozicionih stranaka u RS-u?

Todorović: U RS-u je politička scena pod potpunom destrukcijom. Prvo, imate neke koji simuliraju oporbu i to su dijelovi Partije demokratskog progresa (PDP). PDP nije jedinstvena cjelina i to se vidi po onome što govori (bivši predsjednik i državni zastupnik Branislav) Borenović i onome što govori (aktualni predsjednik i gradonačelnik Banjaluke Draško) Stanivuković. Pogledajte ono što Stanovuković formira, mislim po nagovoru Vučića. Model je sličan i s tendencijom da bude isti ili gori od Dodika. Srpska demokratska stranka (SDS) je izdjeljena i regionalno i po mjestima. Istočno Sarajevo je jedna priča, Trebinje je druga, Posavina i Brčko treća. SDS nema odbornika u Banjaluci i to je jedna sjenka od stranke. Zatim imate Jelenu Trivić koja je izgubila izbore (od Dodika 2022. za predsjednicu RS-a) i nakon toga ide silaznom putanjom. Kad pogledate manje stranke, to su sve jeftini ljudi, bez političkih programa i etike, koji se prodaju za mjesto u odboru javnog poduzeća.

RSE: Izborna pravila su postrožena, veće su kazne za izborne prijevare, uvedene su nove tehnologije kako bi izbori bili pošteniji. Koliko je to utjecalo na ove izbore?

Todorović: Niko se, uključivši međunarodnu zajednicu, na upozorenja i dokaze o izbornim krađama nije osvrtao, jer smo imali neku vrstu tolerancije. Mi, također, imamo neozbiljna očekivanja od Amerike ili Europske unije, da oni nama osiguraju demokraciju, vladavinu prava, da se bore protiv korupcije u našoj zemlji, međunarodnog kriminala u BiH, za naša ljudska prava.

RSE: Kakav je utjecaj vlasti u Srbiji? Kako one, po Vama, gledaju na odnose unutar RS-u i BiH?

Todorović: Mislim da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću odnos s vlastima u Republici Srpskoj, prije svega s Dodikom, važan zbog predstave da se pokaže publici u Srbiji tzv. dušobrižništvo prema narodu u RS-u. Dodiku je važno da pokaže da iza njega stoji Srbija. I tu obojica izvlače korist. Milijuni maraka koji su stečeni korupcijom u RS-u završavaju u Srbiji, investiraju se u gradnju i druge biznise i obratno u RS-u. Ako gledamo od 1990. godine, vlast u Srbiji se nikad nije odnosila pošteno prema Srbima izvan Srbije. Kako su završili Srbi na Kosovu? Loše. Kako su završili Srbi u Hrvatskoj? Loše? Kako trenutno završavaju Srbi u Republici Srpskoj? Loše.

Zašto? Zato što ih je vlast u Srbiji gurala u konflikt i probleme, a kad je trebala nije stala iza njih, odnosno ta podrška je bila lažna i prevarantska. Da li ste čuli da su politički vrh Srbije, intelektualci, Akademija nauka i umetnosti, mediji, kulturni radnici, da su ukazali na osnovni problem u Republici Srpskoj, a to su korupcija i pljačka srpskog naroda? Da li je Vučić ikad rekao: "Čekajte, stanite! U miru se, od 1995. godine, pola naroda iz Republike Srpske iselilo u Sloveniju, Austriju, Njemačku i druge zemlje"? Da li je rekao Dodiku: "Molim Vas da zaustavite tu pljačku i egzodus"? Nije. Uvijek govori istu lažnu priču izmišljanja neprijatelja, pa je to čas "političko Sarajevo", pa su to čas Amerikanci, čas Englezi, čas Francuzi, a nikad onaj tko pljačka RS, uništava institucije i tjera narod da se seli, piše RSE.