Sjedninjene Američke Države pokušavaju postići dogovor kojim bi se ponovno pokrenula prodaja ruskog prirodnog plina Europi preko Ukrajine. Plan administracije predsjednika Donalda Trumpa trebao bi potaknuti Moskvu i Kijev na prekid međusobnih napada na energetsku infrastrukturu, no nailazi na snažno protivljenje europskih država, piše Wall Street Journal.

Prema američkim, europskim i ukrajinskim dužnosnicima, Washington želi obnoviti isporuke prije zime. Jedna od mogućnosti uključuje američke posrednike preko kojih bi se prodavao ruski plin, što bi otvorilo i priliku za zaradu američkim ulagačima.

Trumpovi ljudi o planu razgovarali u Moskvi i Kijevu
Prijedlog su tijekom rujanskih posjeta Moskvi i Kijevu iznijeli Trumpov izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner, navode osobe upoznate s razgovorima.

Američki pregovarači smatraju da bi povratak na europsko tržište plina mogao biti dovoljno velik gospodarski poticaj ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da pristane na prekid napada na energetsku infrastrukturu.

Korist bi imala i Ukrajina, koja bi ponovno mogla naplaćivati tranzitne naknade za ruski plin koji njezinim plinovodima prolazi prema Slovačkoj, Austriji i drugim europskim državama.

Novac od plina ne bi odmah išao Rusiji
Prema visokom američkom dužnosniku, Bijela kuća predložila je da se prihodi od prodaje ruskog plina polažu na poseban račun u trećoj državi.

Cilj takvog rješenja bio bi spriječiti Moskvu da novac odmah koristi za financiranje rata protiv Ukrajine. Nije poznato pod kojim bi uvjetima Rusija mogla raspolagati tim sredstvima.

Washington je europskim čelnicima pokušao predstaviti prijedlog kao način smanjivanja cijena energije uoči zime, u trenutku kada su europske zalihe plina niže nego prethodnih godina.

Ukrajina ponovno napala ruske rafinerije
Američki plan privremeno je pao u drugi plan prošlog mjeseca, kada je Ukrajina pod Trumpovim pritiskom gotovo dva tjedna obustavila napade na ruske rafinerije.

Rusija je za to vrijeme nastavila napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je Moskva počela izvoziti dizelsko gorivo u SAD nakon ublažavanja američkih ograničenja.

Kijev je u petak ponovno pokrenuo napade na ruske rafinerije. Prema Wall Street Journalu, ukrajinske snage u tri dana izvele su tri napada na velika ruska rafinerijska postrojenja.

Obnovljeni napadi dodatno su potaknuli Washington da pokuša postići energetsko primirje prije novih pregovora Ukrajine, Rusije i SAD-a, koji su planirani za sredinu studenoga u Abu Dhabiju.

Moskva zasad nije prihvatila američke prijedloge o takvom primirju.

Europa se snažno protivi povratku ruskog plina
Najveća prepreka američkom planu jest protivljenje europskih država, koje od početka ruske invazije 2022. nastoje smanjiti energetsku ovisnost o Moskvi.

Europska unija usvojila je propise prema kojima uvoz ruskog prirodnog plina mora potpuno prestati do kraja 2027. godine. Europske vlade zasad odbacuju mogućnost povratka ruskom plinu čak i nakon eventualnog mirovnog sporazuma.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen u listopadu je poručio da bi zabrana uvoza ruskog plina trebala biti trajna.

"Sigurno ne bih vjerovao Rusiji. Čak i kad bi sutra nastupio mir, čemu se svi nadamo", rekao je Jørgensen.

Jedan visoki dužnosnik iz nordijskih zemalja rekao je Wall Street Journalu da bi obnova kupnje ruskog plina bila suprotna svemu za što se Europa zalaže.

Prije rata Rusija je Europi isporučivala gotovo polovicu plina
Rusija je prije invazije na Ukrajinu osiguravala oko 45 posto europskih potreba za plinom. Danas je taj udio pao na približno 11 posto.

Istodobno je Europa povećala uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a, koji sada pokriva oko 30 posto njezine potrošnje. Ruski plin i dalje stiže pojedinim europskim državama tankerima te plinovodom Turski tok.

Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu prestao je u siječnju 2025. nakon isteka ugovora između dviju država.

Prema Wall Street Journalu, ukrajinska plinovodna mreža mogla bi relativno brzo ponovno početi isporučivati ruski plin Europi, za razliku od oštećenih plinovoda Sjeverni tok, čiji bi popravak bio dugotrajan i skup.

Rat s Iranom dodatno otežava situaciju
Američka administracija računa i na rast cijena energije zbog rata s Iranom, koji je poremetio globalnu opskrbu naftom i plinom.

Katarski ukapljeni prirodni plin teško dolazi do svjetskih tržišta zbog poremećaja pomorskog prometa u Perzijskom zaljevu. Prema podacima EU-a, rat s Iranom povećao je europske energetske troškove za oko 100 milijardi eura.

Europska skladišta plina trenutačno su popunjena oko 75 posto, što je ispod devetogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine.

Američki dužnosnici vjeruju da bi visoke cijene i strah od novih nestašica mogli ublažiti protivljenje europskih vlada obnovi isporuka ruskog plina.

Velik zaokret u Trumpovoj politici
Prijedlog predstavlja velik zaokret u odnosu na Trumpov prvi predsjednički mandat, kada je kritizirao Njemačku zbog izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 i upozoravao da će Berlin postati previše ovisan o Rusiji.

Trump je 2019. uveo sankcije tom projektu, dok njegova sadašnja administracija razmatra povratak ruskog plina na europsko tržište kao dio šireg dogovora o završetku rata.

Američki dužnosnici naglašavaju da bi eventualni gospodarski sporazumi bili dio sveobuhvatnog mirovnog dogovora, a ne samostalni ustupak Rusiji.

Zasad nije postignut dogovor o ponovnom pokretanju isporuka, a provedba prijedloga zahtijevala bi pristanak Ukrajine, Rusije i europskih kupaca te rješavanje postojećih pravnih ograničenja u Europskoj uniji, piše index.