Iako povratak Donald Trump-a na mjesto predsjednika SAD stvara veliku neizvjesnost, a međunarodno ekonomsko okruženje ostaje izazovno, većina ekonomija Centralne, Istočne i Jugoistočne Europe bi trebale zabilježiti rast u 2025. godini. Ovo se naročito odnosi na države članice EU. Ovo pokazuje nova prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw), koja obuhvaća 23 zemlje regije.

„Ova prognoza, međutim, podrazumijeva da Trump neće odmah uvesti visoke carine EU. Pored toga da neće Putinu omogućiti laku pobjedu u Ukrajini povlačenjem američke vojne i financijske potpore toj zemlji“, pojašnjava Richard Grieveson, zamjenik direktora Bečkog instituta i glavni autor prognoze. „Naša procjena se zasniva na sljedećem scenariju.“

Za 2025. godinu Bečki institut predviđa prosječan rast od 2,8 posto za zemlje članice EU. Ovo predstavlja minimalnu reviziju naniže od 0,1 postotnog boda u odnosu na prošlu jesen. Očekuje se da će rast u 2026. biti sličan – 2,7 posto, što je blago smanjenje za 0,3 postotna boda.

Poljska i Hrvatska očekuju najveći gospodarski rast
To znači da će i ove i sljedeće godine zemlje Centralne, Istočne i Jugoistočne Europe rasti dvostruko brže od eurozone. Ovime će nastaviti ekonomski proces dostizanja razvijenijih zemalja.

Industrijski sektor u ključnim državama regije – poput Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Rumunjske – suočava se sa teškoćama zbog produžene recesije u njemačkoj industriji. Ipak, gospodarski rast u tim zemljama i dalje pokreće snažna privatna potrošnja, zahvaljujući realnom rastu plaća. „Ljudi troše dodatni raspoloživi prihod, što potiče ekonomiju“, objašnjava Grieveson.

Među istočnoeuropskim članicama EU, Poljska će predvoditi rast sa stopom od 3,5 posto u 2025. i 3,0 posto u 2026. Pratiti će je Hrvatska sa 3 posto u 2025. i 3 posto u 2026.

Šest zemalja Zapadnog Balkana takođe će ostvariti snažan rast od 3,5 odsto u 2025. i 2026, dok će Turska zabilježiti 3,5 posto u 2025. i 4,5 procenata u 2026.

Ekonomski izgledi za ratom pogođenu Ukrajinu postaju sve neizvesniji. Bečki institut predviđa rast od tri odsto u 2025. godini, što predstavlja smanjenje prognoze za 0,3 procentna poena. Međutim, mnogo toga zavisi od Trampove politike prema Ukrajini.

Kada je riječ o Rusiji, prošlogodišnji snažan ekonomski rast od 3,8 posto vjerojatno će se prepoloviti na 1,8 posto u 2025. Sličan trend očekuje se i u Belorusiji, koja je blisko vezana za rusku ratnu ekonomiju. Nakon rasta od četiri posto u 2024. očekuje se rast od samo dva posto u 2025., navodi Biznis.rs.

Donald Trump – najveći rizik za rast Jugoistočne Europe
Najveća pretnja prognozi Bečkog instituta leži u nepredvidivom pristupu američkog predsednika Donalda Trampa.

„SAD su u poslednjem desetljeću postale ubjedljivo najvažnije izvozno tržište za EU. Negativni efekti visokih carina SAD na europske proizvode i usluge značajno bi pogodili i istočne članice EU i brzo bi se osjetili“, kaže Grieveson.

Iako je direktna trgovinska razmjena između regija i SAD ograničena, smanjena američka potražnja za europskim industrijskim proizvodima i pad investicija mogli bi snažno uticati na ekonomije Centralne i Istočne Europe. Dodatno, Trumpova nepredvidiva politika prema Ukrajini mogla bi ozbiljno da pogodi ekonomsku stabilnost regiona.

„Ako Ukrajina više ne dobije pomoć iz Washington-a i bude vojno poražena, to bi ozbiljno narušilo ugled Zapada. Demoraliziralo bi i diskreditiralo NATO. Ohrabrilo bi Putina da testira klauzulu o zajedničkoj obrani NATO-a“, upozorava Grieveson.

U takvom scenariju, mogao bi uslijediti veliki val ukrajinskih izbjeglica u EU. Pored toga uslijedio bi i nagli rast cijena hrane na globalnom nivou, što bi moglo izazvati socijalne i političke nemire.

Ekonomski izgledi Ukrajine sve nesigurniji

Iako Bečki institut ne predviđa takav pesimističan scenario, ekonomski izgledi Ukrajine sve su nesigurniji. Ukrajina se suočava sa sustavnim uništavanjem energetske infrastrukture uslijed ruskih zračnih napada, kao i sa nedostatkom radne snage.

Zbog prošlogodišnje suše, izvoz poljoprivrednih proizvoda je smanjen, dok su cijene hrane porasle.

Kako bi obuzdala inflaciju, Centralna banka Ukrajine podigla je ključne kamatne stope na 14,5 posto, što bi svakako moglo dodatno usporiti rast. Ipak, prognozira se da će gospodarski rast Ukrajine ubrzati na pet posto u 2026.

„Međutim, ako Trump prisili Ukrajinu na kapitulaciju bez kredibilnih sigurnosnih garancija i značajno smanji finansijsku i vojnu potporu, to bi dodatno narušilo ekonomske izglede i obeshrabrilo investitore“, kaže Olga Pinđuk, ekspert za Ukrajinu pri Bečkom institutu.