Broj smrtnih slučajeva od covida-19 u Velikoj Britaniji dosegnuo je gotovo brojku od 43 tisuće, zbog čega zemlja postaje najpogođenija u Europi, dok se javlja sve više pitanja o tome kako se premijer Boris Johnson snašao s krizom.

S novim službenim brojkama za Englesku i Wales smrtni slučajevi penju se na najmanje 42.990, gdje su uključeni i prethodno objavljeni podaci iz Škotske i Sjeverne Irske.

Informacije iz Ureda za nacionalnu statistiku objavljene jučer također bacaju tmurnu sliku na staračke domove, koji su posebno teško pogođeni virusom koji je ubio gotovo 319.000 ljudi diljem svijeta, prenosi Hina.

Broj smrtnih slučajeva u staračkim domovima u Britaniji prešao je brojku od 10 tisuća 8. svibnja, kako pokazuju informacije. I dok različiti načini brojenja čine usporedbe s drugim zemljama nezahvalnima, brojke pokazuju da je Britanija jedna od zemalja koje je pandemija najsnažnije pogodila. Tako velika smrtnost stavlja na Johnsona veliki pritisak.

Oporba kaže da je presporo uveo karantenu, presporo uveo masovno testiranje i presporo nabavljao zaštitnu opremu bolnicama.

U Češkoj najveći broj zaraženih u protekla četiri tjedna

Broj novih slučajeva zaraze koronavirusom u Češkoj najveći je u četiri tjedna te se popeo iznad 100 prvi puta ovaj mjesec, rečeno je u utorak iz ministarstva zdravstva. Ministarstvo je reklo da je u ponedjeljak zabilježeno novih 111 slučajeva zaraze koronavirusom, zbog čega se ukupan broj zaraženih u zemlji popeo na 8.586. Nisu prijavljene nove smrti, kojih je dosad bilo ukupno 297. Češka, poput mnogih drugih država središnje Europe, zatvorila je škole, trgovine i granice kad se u ožujku počela širiti zaraza, dok se veliki broj ljudi u zemlji oporavio. Vlasti proteklih tjedana rade na ponovnom pokretanju ekonomije otvarajući trgovine, kina, kazališta i restorane na otvorenom. Postoje planovi da  se sljedeći tjedan otvore i unutrašnji prostori restorana. Vlada također planira od 8. lipnja olakšati putovanja u i iz zemalja u kojima je epidemiološka situacija povoljna, u ponedjeljak je rekao ministar zdravstva Adam Vojtech, prenosi Hina.

Macron i Merkel podržali osnivanje Europskog fonda oporavka

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel snažno su podržali ideju osnivanja Europskog fonda oporavka, kojim bi se s 500 milijardi eura trebalo pomoći zemljama članicama EU koje su pretrpjele najteže posljedice pandemije koronavirusa, javlja BBC.

Oboje su se složili da novac treba biti isplaćen putem jamstava. Macron je poručio kako je osnivanje fonda “velik korak naprijed i ono što treba eurozoni da bi ostala ujedinjena”, dok je Merkel, koja se donedavno protivila tomu, dodala da će se novac namaknuti zaduživanjem na inozemnim tržištima.

Broj umrlih od covida u SAD-u u 24 sata ispod 800

Sjedinjene Države zabilježile su novih 759 smrtnih slučajeva od covida-19, što je jedna od najniži brojki u posljednja dva mjeseca, stoji na web stranici Sveučilišta John Hopkins, prenosi Hina. Time je ukupan broj umrlih u SAD-u prešao 90.000. Zemlja s najviše mrtvih u apsolutnim brojkama ima više od milijun i pol zaraženih, a njih više od 283.000 oporavilo se od bolesti. Država New York predstavlja trećinu mrtvih u SAD-u. Većina saveznih država izvijestila je o smanjenju broja novih slučajeva zaraze u tjednu okončanom 17. svibnja dok je samo 13 država izvijestilo o povećanju tog broja u usporedbi s prethodnim tjednom.

No na razini SAD-a broj novih slučajeva povezanih s bolesti covid-19 manji je za 8 posto u usporedbi s prethodnim tjednom čemu je doprinijela i činjenica da New York i New Jersey bilježe smanjenje broja novozaraženih. Gotovo sve američke savezne države dopustile su pokretanje nekih gospodarskih djelatnosti kao i veću slobodu kretanja stanovništva iako je to potaknulo zabrinutost među zdravstvenim djelatnicima zbog mogućeg izbijanja drugog vala epidemije.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučio je saveznim državama da pričekaju s daljim popuštanjima restrikcija dok se ne uvjere da broj zaraženih koronavirusom u kontinuitetu pada u razdoblju od dva tjedna. Znanstvenici sa Sveučilišta u Massachusettsu kažu da bi SAD po projekcijama do 6. lipnja mogle imati 112.000 mrtvih.

Zbog pandemije u Čileu nastupila nestašica hrane

Zbog nestašice hrane za vrijeme karantene, u čileanskoj metropoli Santiagu sukobili su se prosvjednici i policija. Na kamenje i baklje snage reda su odgovorile vodenim topovima i suzavcem, javlja BBC.

Uz nedostatak hrane, brojni su Čileanci za vrijeme pandemije ostali bez posla, a njihov predsjednik Sebastián Piñera obećao je podijeliti 2,5 milijuna paketa hrane i osnovnih kućnih potrepština u narednim tjednima.

Rast obiteljskog nasilja u Argentina zbog karantene

Broj žena ubijenih u vrijeme karantene zbog koronavirusa u Argentini dosegnuo je najvišu razinu za posljednjih deset godina, upozorila je u ponedjeljak skupina za ljudska prava navodeći da je u manje od dva mjeseca ubijeno 50 žena. Tri žene ubijene su samo u zadnja četiri dana, navodi La Casa del Encuentro, feministička skupina sa sjedištem u Buenos Airesu ističući da raste zabrinutost ne samo brojevima već i ozbiljnošću nasilja.

“Jako smo zabrinuti. Riječ je o najvećoj brojki u posljednjih deset godina”, kaže Ada Rico, čelnica skupine i direktorica projekta praćenja nasilja nad ženama. “Žene bivaju pretučene do smrti ili zadavljene”, navodi ona,prenosi Hina.

U Latinskoj Americi dvanaest žena biva ubijeno svakoga dana zbog svog spola, stradajući u femicidu, objavljuju Ujedinjeni narodi, a u toj je regiji 14 od 25 zemalja s najvišom stopom femicida u svijetu. Najveći broj ubojstava prolazi nekažnjeno. Podaci u Argentini slijede trend koji se bilježi u svijetu, a to je trend povećanja nasilja nad ženama u doba karantene, kada žene ostaju kod kuće kao u stupici s nasilnicima i ne mogu potražiti pomoć zbog zaraze Covidom-19, upozoravaju stručnjaci.

“Žena je izolirana zajedno s nasilnikom koji je napada”, kaže Rico. “Tako zatvorena često ne može niti uputiti telefonski poziv”, dodaje. Najmanje je 49 žena ubijeno između 20. ožujka i 14. svibnja, navodi skupina dodajući da je to povećanje za trećinu u odnosu na 2018. Pozivi žrtava obiteljskog nasilja istodobno su se u travnju povećali za dvije trećine.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je vlade da poduzmu hitne mjere u suočavanju sa “zastrašujućim globalnim rastom” obiteljskog nasilja, ističući da su mnoge žene najugroženije upravo u vlastitom domu.

Brazil zove kubanske liječnike u pomoć

Brazil je u ponedjeljak zabilježio 674 nova slučaja smrti zaraženih koronavirusom i ukupno preko 254 tisuće zaraženih, preuzevši od Britanije treće mjesto u svijetu po broju zaraženih, a vlada je objavila kako će u borbi s pandemijom pozvati upomoć kubanske liječnike.   Do sada su umrle ukupno 16.792 osobe zaražene koronavirusom, dok je zabilježeno 254.220 slučaja zaraze, objavilo je ministarstvo zdravstva, prenosi Hina.

Vlada je pak najavila da će uposliti 157 liječnika s Kube kako bi pomogli u suočavanju s koronakrizom. Havana je prekinula program zdravstvene suradnje koji je bio pokrenut 2013., u vrijeme lijevo orijentirane brazilske predsjednice Dilme Rousseff, nakon što je ekstremno desno orijentirani novi predsjednik Jair Bolsonaro kritizirao uvjete ugovora pod kojim su dolazili kubanski liječnici te nazvao Kubu “diktaturom”.

Brazil sada pokreće novi sličan program te je u ponedjeljak objavljena inicijalna lista od 157 kubanskih liječnika koji će ponovno početi raditi u Brazilu. Očekuje se da će nakon njih doći još liječnika s Kube. Brazil želi osigurati liječničku skrb i u udaljenim regijama, gdje su kubanski liječnici ranije bili uposleni. Epidemija koronavirusa rasti će u Brazilu do kolovoza, kazao je u međuvremenu bivši ministar zdravstva.

S druge strane, brazilski predsjednik Bolsonaro cijelo vrijeme umanjuje veličinu problema i zagovara otvaranje gospodarstva. No pred zemljom stoji još najmanje 12 “teških” tjedana, ustvrdio je bivši ministar zdravstva Luiz Henrique Mandetta za dnevnik Folha de Sao Paolo. “Infekcija će početi padati u kolovozu”, kaže Mandetta, a tek će u rujnu zemlja biti “na točki na kojoj bismo mogli biti više zadovoljni”, dodao je.

Brazilska država Sao Paolo već je sada po broju umrlih premašila taj isti broj zabilježen u Kini. Najveće južnoameričko gospodarstvo zabilježit će pad od 5,12 posto godišnje, navodi se u izvješću nacionalne banke objavljenom u ponedjeljak. To je znatno lošije od vladinih procjena o 4,7 postotnom padu. U zemlji rastu tenzije između onih koji zagovaraju ponovno pokretanje gospodarstva i onih koji se zalažu za restriktivne mjere pa je tako Bolsdonarov ministar zdravstva Nelson Teich u petak dao ostavku nakon manje od mjesec dana provedenih na dužnosti ministra.

Trump optužio WHO da je ‘kineska marioneta’

Američki predsjednik Donald Trump optužio je u ponedjeljak Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da je “kineska marioneta”, ponovivši svoje kritike na račun WHO vezano uz upravljanje koronakrizom. “Nisam zadovoljan Svjetskom zdravstvenom organizacijom”, kazao je Trump dodavši: “Ona je marioneta Kine”.

Upitan o budućim američkim doprinosima financiranju WHO-a, nakon što je sredinom travnja najavio prekid financiranja, Trump je kazao da će “odluku o tome donijeti uskoro”. Upitan o tome zbog čega se nije obratio godišnjoj skupštini ove organizacije, koja se u ponedjeljak i utorak odvija virtualno, američki predsjednik je rekao kako se opredijelio “ne obraćati se danas” te da će to učiniti u bliskoj budućnosti. Dodao je međutim da “misli kako WHO radi u posljednje vrijeme vrlo tužan posao”.

Washintong je do sada uplaćivao najveći financijski doprinos Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, sa sjedištem u Ženevi. No nekoliko posljednjih tjedana Trump ponavlja optužbe na račun WHO-a tvrdeći da se ona svrstala uz Kinu, prikrivajući ozbiljnost situacije s koronavirusom kad se on pojavio u prosincu. Također optužuje WHO, čiji je glavni zadatak koordinirati situacije zdravstvenih kriza u svijetu, da se oglušila na upozorenja Tajvana o ozbiljnosti zaraze koronavirusom.

Najnovija ilustracija narušenih odnosa između SAD i Svjetske zdravstvene organizacije je izjava američkog državnog tajnika Mikea Pompea, koji je u ponedjeljak uputio kritike čelniku WHO-a Tedrosu Adhanomu Ghebreyesusu optuživši ga za “nedostatak neovisnosti” jer je odlučio ne pozvati Tajvan na sudjelovanje u godišnjoj skupštini, što je prema Pompeu rezultat pritiska Kine.

Prema Trumpovim riječima, SAD uplaćuje oko 450 milijuna dolara godišnje WHO-u, dok Kina uplaćuje samo 40 milijuna. Jedna od ideja je bila “spustiti naših 450 na 40”, no “neki ljudi smatraju da je to previše”, kazao je Trump. Pandemija koronavirusa, koja je krenula iz Kine, izazvala je velike gospodarske probleme diljem svijeta, kao i smrt 316.000 ljudi, od čega je skoro trećina u Sjedinjenim Državama.