Iako je ovisnost Europe o Kini široko poznata, često se zanemaruje činjenica da se i Kina u ključnim tehnologijama oslanja na Europsku uniju. Unatoč naporima Pekinga da postigne tehnološku samodostatnost, on i dalje ovisi o europskim kapacitetima u nizu kritičnih područja, piše Euronews.

Kineska ovisnost o EU u strateškim tehnologijama, iako se smanjuje, još nije nestala. U sve napetijem geopolitičkom okruženju, uklanjanje tog zaostatka postalo je hitan prioritet za Peking. Petnaestim petogodišnjim planom, predstavljenim prošlog ožujka, tehnološka samodostatnost postavljena je u središte industrijske strategije do 2030. godine.

U sektorima poluvodiča, zrakoplovnih tehnologija, farmacije, automobilskih čipova, robotike i kvantnog računalstva, europske tvrtke i dalje isporučuju proizvode ključne za Kinu. Prema analitičaru Samu Goodmanu, u izvješću objavljenom u svibnju za briselski Martens Centre, Kina bi u nekim sektorima mogla postići samodostatnost za samo nekoliko godina.

Poluvodiči
U lancu opskrbe poluvodičima, EU u rukavu ima dragulj: ASML, nizozemsku tvrtku koja je 2026. godine dosegnula tržišnu kapitalizaciju veću od 630 milijardi eura, najveću ikad zabilježenu za jednu europsku tvrtku.

ASML drži gotovo potpuni monopol na strojeve za litografiju ekstremnim ultraljubičastim zračenjem (EUV), koji su neophodni za proizvodnju naprednih poluvodičkih čipova korištenih u umjetnoj inteligenciji i električnim vozilima. Sjedinjene Države i Nizozemska već su iskoristile kinesku ovisnost o ASML-u i ograničile prodaju te strateške tehnologije Pekingu.

Ipak, Kina i dalje može kupovati manje napredne strojeve za litografiju dubokim ultraljubičastim zračenjem (DUV), segmentu u kojem ASML, prema Gehrkeu, drži gotovo 90% svjetskog tržišta. Tijekom 2024. godine, čak 70% isporuka nekih od tih proizvoda otišlo je u Kinu.

No, Kina ubrzano radi na sustizanju zaostatka. Gehrke je u izvješću iz ožujka naveo da Peking sada zahtijeva da se 50% opreme korištene u novim pogonima za proizvodnju čipova nabavlja od domaćih dobavljača. "Kinezi su si postavili cilj da do 2028. počnu proizvoditi vlastite čipove bez korištenja ASML-ovih strojeva", rekao je Goodman.

Zrakoplovstvo
Uskotrupni putnički zrakoplov Comac C919 kineski je odgovor na zrakoplove američkog Boeinga i europskog Airbusa, no njegov opskrbni lanac uvelike ovisi o europskim tvrtkama. Goodman navodi nekoliko primjera, uključujući francuski Safran koji proizvodi motor, njemački Liebherr Aerospace koji isporučuje sustav za regulaciju tlaka u kabini te talijanski Avio Aero koji proizvodi kućište motora.

"Bez suradnje s tim tvrtkama, Kina ne bi ni imala program civilnog zrakoplovstva", izjavio je Goodman. "Civilno zrakoplovstvo je iznimno složeno, sa vrlo visokim sigurnosnim standardima; potrebno je dugo vremena da se stekne potrebno znanje."

Unatoč kineskoj ovisnosti, svaki pokušaj korištenja opskrbnog lanca kao oružja imao bi svoju cijenu i za Europu. "To bi naštetilo profitabilnosti europskih zrakoplovnih dobavljača koji u Kini jako dobro posluju", rekao je Goodman. No, tvrdi da je alternativa "u osnovi prihvatiti da Kina nauči svu našu tehnologiju, stvori konkurente i zatim uništi naš tržišni udio".

Nadmetanje između kineskih i europskih proizvođača već je sada intenzivno. Vodi se tiha bitka oko certifikacije, pri čemu Kina traži odobrenje Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) kako bi C919 mogao letjeti u Europi.

Farmaceutska i biotehnološka industrija
Europa i dalje prednjači pred Kinom po broju farmaceutskih patenata. "U 2024. godini, tvrtke u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj zajedno su imale dvostruko više odobrenih farmaceutskih patenata u usporedbi s Kinom", ističe Goodman.

Dodaje kako europske tvrtke nastavljaju dominirati tržištem cjepiva, pri čemu njemački Merck, francuski Sanofi i britanski GSK čine 51% globalnog tržišnog udjela u 2024. godini. S druge strane, kineska ulaganja u istraživanje i razvoj rasla su za 16.2% godišnje između 2020. i 2024., dvostruko brže nego u Europi.

To je Kini omogućilo da 2024. godine stoji iza više od trećine novih molekula proizašlih iz globalnih farmaceutskih istraživanja. Neke europske tvrtke, poput njemačkog Bayera i francuskog Sanofija, osnovale su zajedničke tvrtke i istraživačka partnerstva kako bi iskoristile kineska ulaganja i niže troškove proizvodnje.

Kad je riječ o medicinskoj opremi, europske tvrtke poput Siemens Healthineersa i Philipsa ostaju globalni lideri u magnetskoj rezonanciji (MRI), iako su obje značajno proširile proizvodnju u Kini. "Lokalni konkurenti ih brzo sustižu", kaže Gehrke, ali dodaje da "i dalje postoji jaz u ključnim komponentama za MRI, poput supravodljivih magneta i softvera za obradu slike."

Čipovi za automobilsku industriju
Vodeći kineski proizvođači automobila, poput BYD-a i Cheryja, također ovise o europskim tehnologijama, uključujući čipove njemačkog Infineona, nizozemskog NXP-a i francusko-talijanskog STMicroelectronicsa.

Kineska strategija je postati samodostatna, no Goodman navodi da se "automobilske tvrtke u Kini suočavaju s izazovom zamjene uvoza zbog ogromne domaće potražnje za električnim vozilima i čipovima za njih". Ipak, vodstvo EU u ovim nišnim tehnologijama ostaje nesigurno.

"Europa je jaka u zrelim automobilskim čipovima jer proizvodi senzore i energetsku elektroniku, ali i dalje postoje izrazito velike slabosti u određenim dijelovima opskrbnih lanaca, uglavnom u završnoj fazi proizvodnje", rekla je za Euronews Giulia Albini iz Europskog udruženja dobavljača automobilske industrije (CLEPA).

EU ovisi o drugim regijama, uključujući Kinu, za pakiranje, sastavljanje i testiranje čipova, što je otkrio i prošlogodišnji spor oko nizozemske tvrtke Nexperia u vlasništvu kineskog Wingtecha. Nakon što je Nizozemska preuzela tvrtku, Kina je ograničila izvoz čipova u EU.

Robotika i kvantno računalstvo
Roboti su najnoviji izlog kineskog tehnološkog napretka, a rijetki su zaboravili humanoidne robote koji su bili u središtu pozornosti tijekom televizijskih proslava kineske Nove godine. Međutim, Goodman kaže da značajan dio opskrbnog lanca, uključujući komponente koje pokreću te robote, proizvode europske tvrtke, poput švedskog Ewellixa i njemačkog Rexrotha.

"Vodeće kineske tvrtke za humanoidnu robotiku ne objavljuju podatke o svom opskrbnom lancu upravo iz tog razloga", rekao je Goodman, dodajući da narativ o samodostatnom kineskom sektoru robotike "spremnom osvojiti svijet" treba uzeti s rezervom.

Što se tiče kvantnog računalstva, dizajniranog za izvođenje složenih izračuna brže od klasičnih računala, Goodman kaže da Kina želi nastaviti suradnju s Europljanima kako bi ostvarila svoje industrijske i komercijalizacijske ciljeve. Međutim, države članice EU-a i dalje su podijeljene oko prednosti partnerstva s Kinom u onome što se smatra sljedećom velikom tehnološkom granicom, piše index.