U Mostaru je u utorak s radom započela info radionica na temu "Dani energetske učinkovitosti", koja je okupila predstavnike javnih ustanova s područja Mostara. Teme dvodnevne radionice vezane su za energetsku učinkovitosti i energetsku tranziciju u okviru Akcijskog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama Grada Mostara (SECAP).

Energijski menadžer-koordinator Grada Mostara Darko Knezović najavio je da će se u ovoj godini nastaviti niz projekata energetske učinkovitosti te će se raditi na povećanju korištenja obnovljivih izvora energije.

- Grad Mostar snažno se uključio u proces tzv. energetske tranzicije. Na tom tragu, do sada je održan niz radionica na kojim su građani upoznati sa solarnom energijom, odnosno s novim zakonodavstvom koje je stupilo na snagu. Želimo da izvori energije budu jednako dostupni svima, da građani ne budu samo puki potrošači, već i proizvođači. To je tzv. građanska energija i europska klimatska direktiva koju provodimo, naveo je Knezović. Fokus radionice je u utorak bio na informiranju predstavnika mostarskih javnih ustanova o mogućnostima njihovog uključivanja u taj proces. - Želimo upoznati predstavnike javnih ustanova s projektima i načinima na koje mogu aplicirati, upoznati ih s prilikom koja im se pruža za korištenje solarne energije. Projekcija o isplativosti korištenja solarne energije govori o nekih pet do sedam godina za povrat ulaganja za privatne kuće i javne ustanove, dodao je.

Interes lokalnog stanovništva

Knezović se osvrnuo na sve češće pritužbe lokalnog stanovništva, koje se protivi izgradnji velikih solarnih postrojenja po Hercegovini. Kako je istaknuo, Grad Mostar nastoji uskladiti javni i interes lokalnog stanovništva. - Što se tiče velikih solarnih elektrana i njihove gradnje, Grad je davno usvojio regulacijske planove gdje su ta solarna polja bila planirana, što ne mora nužno značiti da će sva planirana mjesta i pokriti solarna polja, netko je to možda pogrešno shvatio. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić poduzima sve da se napravi balans između potrebe za energetskom tranzicijom, koja je budućnost, s interesom lokalnog stanovništva, da ono ni u kojem slučaju ne bude ugroženo. Solari jesu obnovljivi izvor energije, njihova negativnost je da zauzimaju velike površine, ali su za njih previđene obično površine gdje je krš i gdje se ne ugrožava lokalno stanovništvo ili poljoprivredno zemljište, pojasnio je Knezović.

Strateški ciljevi

Prema riječima Petra Barišić iz "Zagrebinspekta", poduzeća koje je sudjelovalo u izradi Akcijskog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama Grada Mostara, taj dokument sadrži više od 30 mjera koje će pomoći da Grad do 2030. ostvari strateške ciljeve smanjenja emisija CO2 za minimalno 40% i povećanje uporabe obnovljivih izvora energija na minimalno 32,5 posto. - Plan sadrži razne projekte koji su predloženi korisnicima s područja Mostara, a cilj ove radionice je ohrabriti ih načiniti taj iskorak, odlučiti se za izradu projekata kojima će aplicirati za sredstva, da li kroz ugradnju solarnih panela, utopljavanje objekata, promjenu drvenarije ili nešto drugo, naveo je Barišić.

Kako bi se što veći broj pravnih osoba uključilo u realizaciju Akcijskog plana, anketirane su sve mostarske javne ustanove te privatna poduzeća. - Grad Mostar je tek na početku ovog procesa. Vjerujem da ćemo brzo nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Poduzeti su svi koraci, proces je ubrzan, a Gradska uprava djeluje na tome da proširi informacije i znanje o samim potrebama ove energetske transformacije, dodao je Barišić.

Utopljavanje vrtića

Ustanova "Dječji vrtići" Mostar među prvima se uključila u projekt, a o njihovim iskustvima govorila je ravnateljica Danijela Kegelj. - Mi smo se uključili prije par godina, kada su počele prve aktivnosti u pogledu energetske efikasnosti. Među prvima smo na jednom objektu imali utopljavanje i promjenu otvora, a sad smo u našoj jedinici "Sunce" imali utopljavanje, promjenu otvora, popravku krova i postavljanje solarnih panela. U toplinskom smislu je to sada preporođen objekt, ocijenila je Kegelj. Rezultat tih aktivnosti je povećanje kvalitete boravka djece u vrtiću. - Osim tog fizičkog djela, također smo nastojali educirati i djecu o značaju ekonomskih ušteda i ekoloških promjena. Od tih ušteda u budućnosti ćemo nastojati ulagati u naše objekte, od didaktike, dvorišta i ostalog. Uvijek ima stvari u koje se može ulagati za napredak predškolstva, zaključila je Kegelj.