Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Mnogi ekonomski i politički analitičari diljem svijeta upozoravaju kako nas čeka vrlo teška 2025. godina, a domaće opskurne vlasti su se potrudile da još naprave dobru bazu da 2026. i 2027. budu još i teže. 

Najgora vlast u modernoj povijesti Bodne i Hercegovine svojski se trudi da iza sebe ostavi spaljenu zemlju i donose odluke koje bi teško donosili i najgori neprijatelji ove države. Na sve to se nadovezuju velika globalna turbulencija pa živimo u vremenima jako velike neizvjesnosti s mnogo više pitanja nego odgovora. 

Kupovna moć

A u tu neizvjesnost ulazimo sa jako lošim ekonomski pokazateljima. 

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuje da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u Standardu kupovne moći, u 2023. iznosio 36 posto prosjeka EU 27, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku u SKM, u istoj godini, iznosila, 42 posto prosjeka EU. 

Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo uspoređivanje, što je skoro više od dva i pol puta iznad prosjeka EU-a Irska zauzima drugo mjesto među državama članicama EU, sa 113 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Nizozemska, Danska i Austrija, svaka s BDP-om po stanovniku više od 20% iznad prosjeka. 

Zemlje EFTA-e Norveška, Švajcarska, i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 71 posto, 54 posto i 35 posto iznad prosjeka EU-a. Belgija, Njemačka, Švedska, Malta i Finska ostale su zemlje članice EU-a s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU. Francuska, Italija, Kipar, Slovenija, Španija i Češka imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU-a. Litva, Portugal i Estonija imaju BDP po stanovniku između 10 posto i 20 posto ispod prosjeka EU. BDP po stanovniku Rumunjske, Poljske, Mađarske, Hrvatske, Slovačke, zemlje kandidata Turske i Letonije manji je od 30 posto ispod prosjeka. Grčka i Bugarska imaju BDP po stanovniku manji od 40 posto ispod prosjeka. Zemlja kandidat Crna Gora se nalazi 49 posto ispod EU prosjeka i prate je zemlje kandidati Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija. 

Uvoz i izvoz

Nadalje, uvoz u BiH je tijekom prošle godine premašio iznos od 30 milijardi maraka, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH). Kako se navodi u ovim podacima, uvoz je tijekom cijele prošle godine iznosio 30,43 milijarde maraka, dok je izvoz u istom periodu bio oko 16,61 milijardu maraka.

Usporedbe radi, 2023. uvoz iznosio 29,95 milijardi maraka, dok je izvoz bio 17,05 milijardi maraka.

Što se tiče prošle godine, najviše se izvozilo u Hrvatsku za 2,62 milijarde maraka, Njemačku za 2,49 milijardi maraka, Srbiju za 1,85 milijardi maraka, Austriju 1,63 milijardi maraka, te Sloveniju 1,45 milijardi maraka.

Najviše se uvozilo iz Hrvatske za 5,87 milijardi maraka, Srbije 4,03 milijardi maraka, Njemačke 2,65 milijardi maraka, Slovenije 2,53 milijardi maraka, te Italije za 2,26 milijardi maraka.