Piše: Dragan Bradvica

Pandemija koronavirusa uvelike je poremetila ekonomska kretanja i u najrazvijenijim državama svijeta pa je očekivano da su se i male ekonomije, kakva je ona Bosne i Hercegovine, također našle u značajnim problemima i padovima.

Ono što je sada krucijalno jeste da se što je prije moguće vratimo na stanje prije pandemije i krenemo rasti po značajnijim stopama rasta. Kako bi se to dogodilo, uz niz reformi, potreban nam je novac, a sreća je kako njega na međunarodnom tržištu ima i trenutno je poprilično 'jeftin'.

I pored pomoći međunarodnih partnera, prvenstveno Europske unije koja je godinama najveći donator ali i vanjskotrgovinski partner BiH, jasno je kako će se morati ići u nova zaduženja.

Međutim, žitelji ove zemlje žele vidjeti kako gro novca iz zaduženja ide na razvojne projekte, za unapređenje socijalne zaštite, bolje zdravstvo, pomoći realnom sektoru itd., a ne samo za krpanje proračunskih rupa. Uz to, ono što iritira javnost jeste činjenica kako već godinama imamo milijune i milijune odobrenih kredita koji su neiskorišteni. I ne samo to – na to svake godine plaćamo višemilijunske kazne (commitmentfee).

Značajna sredstva

Slijedom toga smo se obratili Ministarstvu financija i trezora BiH radi podrobnije informacije oko trenutne situacije kada su u pitanju odobreni, a neiskorišteni krediti.

- Prema preliminarnim podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, zaključno sa 31. prosinca 2020. godine ugovoreno je vanjskih kredita u ukupnom iznosu od 14.715,33 milijuna maraka (odnosno 14 milijardi i 715,33 milijuna maraka), od čega je angažirano 12.817,24 milijuna maraka, dok je 1.898,09 milijuna maraka raspoloživo za angažiranje u skladu sa realizacijom odobrenih projekata i ugovorenom dinamikom povlačenja.

U okviru obaveza koje se plaćaju po osnovu kreditnih zaduženja po dospijeću, osim glavnice i kamate plaćaju se i troškovi na neiskorištena sredstva (commitmentfee), a koji su ugrađeni u standardne uvjete poslovanja određenih kreditora (OPEC, KfW, MMF, Erste bank, Austrijska Banka, EBRD, Raiffeisen bank, WB - IBRD...).

U razdoblju 1. siječanj - 31. prosinac 2020. godine, na ime troškova commitmentfee plaćeno je 4,1 milijuna maraka, dok je u razdoblju 1. siječanj -31. ožujak 2021. godine plaćeno 3,2 milijuna maraka, navodi Nataša Krsman, glasnogovornica Ministarstva financija i trezora BiH. Uz to, napominju da su za realizaciju projekata, tj. implementaciju sredstava po odobrenim kreditima zaduženi krajnji korisnici kredita, prvenstveno u entitetima i to putem resornih ministarstava, ili za to određenih PIU jedinica (jedinice za implementaciju projekata).

Vrlo značajni projekti

Cijela priča dobiva još veće razmjere ako se prisjetimo i odgovora na zastupničko pitanje koje je prošle godine uputio Saša Magazinović iz kojeg je vidljivo da je naša zemlja u razdoblju od 1998. do ožujka 2019. platila 56,3 milijuna marakainozemnim kreditorima po osnovu 'penala' jer te kredite vlasti nisu iskoristile u rokovima predviđenim ugovorima.

Na službenoj stranici Ministarstva financija i trezora BiH stoje i detaljni podaci oko ugovorenih, a neangažiranih kredita i plaćenih penala za 2020. Tako smo imali od strane KfWodobrenih, a neiskorištenih sredstava ukupno 269.968.073 maraka a na to samo u 12 mjeseci 2020. platili 1.262.519 maraka na ime commitmentfee.

Nadalje, od EBRD-a ovakvih sredstava je bilo 581.328.523 maraka, a na 'penale' je otišlo 2.097.982 maraka, od strane WBIBRD bilo je 245.553.171 maraka, za 'penale' otišlo 761.299 maraka.

Poražavajuće je da ne koristimo već odobrena sredstva, posebno ako vidimo koji su to projekti za koje su ona odobrena. Naime, radi se o nasušno potrebnim stvarima za sve narode i žitelje ove države – 'Projekt potpore zapošljavanju', 'Modernizacija putnog sektora u FBiH', 'Rekonstrukcija željeznica RS', 'Sanacija HE Trebinje 1,faza III', 'Vjetroelek. Podveležje', 'Voda i kanalizacija u BiH II', 'Projekt koridor Vc 2', 'Luka Brčko', 'Projekt javnog prijevoza Sarajevo' kao i mnogi drugi.

Dok god se naše vlasti ponašaju na ovakav način jasno je kako će izazovati revolt javnosti pa će se podizati prašina i kod podizanja novih kredita koji su uistinu potrebni i pod vrlo povoljnim uvjetima. Ukoliko ne koristimo ono što godinama imamo kako onda nekoga uvjeriti da su nam potrebne nove milijarde maraka novih kredita?