Najnoviji podatci o femicidu su alarmantni: svakih deset minuta u svijetu jedna žena postane žrtva ubojstva koje počini njen intimni partner ili drugi član obitelji. 

Prema medijskim izvješćima, u prvih šest mjeseci ove godine, u BiH je ubijeno sedam žena, istaknuto je u Mostaru na panel-diskusiji na temu "Različiti oblici nasilja: Od uznemiravanja u javnom prostoru do femicida". Ti poražavajući brojevi, ukazano je tijekom panel diskusije, razlog su fokusa ovogodišnje kampanje na prevenciju rodno motiviranih ubojstava žena i djevojaka.

Strateško djelovanje

Sudionici panela istaknuli su značaj zajedničkog i strateškog djelovanja različitih razina vlasti i civilnog sektora kako bi nasilje nad ženama bilo adekvatno procesuirano i spriječila se njegova najekstremnija manifestacija - ubojstva žene, a istaknut je i značaj stvaranja sigurnih gradova i prostora u kojima žene, djevojke i djevojčice mogu živjeti i kretati se bez straha od nasilja.  

 - Kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" je globalna kampanja i odvija se širom svijeta s ciljem eliminiranja nasilja te davanja odgovarajućeg odgovora na nasilje protiv žena i djevojčica, što znači nultu toleranciju na nasilje protiv žena i djevojčica, poručila je predstavnica organizacije UN Women u BiH Jo-Anne Bishop. 

Kako je upozorila, nasilje protiv žena i djevojčica najteži je oblik kršenja ljudskih prava te su se ove godine fokusirali na femicid kao najteži oblik nasilja protiv žena i djevojčica. Inače, u svijetu jedna od dvije žene iskusi neki oblik nasilja, a slična je statistika i za BiH. 

- Kako bi se to spriječilo, potrebno je unaprijediti zakonodavstvo, raditi na sprječavanju pojave nasilja te u većoj mjeri raditi s muškarcima i dječacima na tim pitanjima. Organizacija UN Women je u potpunosti posvećena borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama i u tom smislu je spremna raditi s vlastima na jačanju zakonodavstvu a, kroz različite obuke tužitelja, policije, i organizacije civilnog društva koje pružaju veliku podršku žrtvama nasilja, dodala je Bishop zaključivši da je ovaj događaj u Mostaru, organiziran u suradnji s Gender centrom FBiH, mostarskim nevladinim organizacijama "Žena BiH" i "Dignitet", Misijom OESS-a u BiH i Veleposlanstvom Italije u BiH, namijenjen podizanju svijesti i razgovoru s javnosti kako bi se postiglo nultu toleranciju na nasilje protiv žena i djevojčica.  

Stručni savjetnik Gender centra FBiH Zlatan Hrnčić ukazao je da je najvažniji cjelokupan multisektorski odgovor na nasilje u kojem će svi uraditi svoj dio posla, razumijevajući ulogu svih ostalih jer, ako samo jedna karika u tom lancu zakaže, odgovor, koji može imati teške posljedice po samu žrtvu nasilja, bit će nepotpun. 

I on je ukazao na značaj reakcije cijele društvene zajednice, koja ne smije okrenuti glavu, kao i reakcije svake od institucija i organizacija nakon prijave, te njihova suradnja, ali i medijska vidljivost uspješnih priča.  

Prema podacima sigurnih kuća u RS-u i u FBiH, SOS linije su prošle godine primile najmanje 6.286 poziva, dok je samo do rujna ove godine taj broj dostigao 4.910 poziva.   

- Od 2006. godine kontinuirano pratimo kretanje u ovoj oblast, ne možemo govoriti da je nasilja više ili manje. Nasilje postoji, imamo godišnje u cijeloj BiH oko 3,5 tisuća prijava slučaja nasilja u obitelji. Ono što se mijenja jest svijest građana o ovom problemu i reakcija građana i nadležnih institucija, dodao je Hrnčić.  

Sigurne kuće samo prvi korak ka izlasku iz kruga nasilja

Jesenka Falak, službenica za ljudska prava pri uredu Misije OESS-a u Mostaru, nada se da kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” neće biti jedina prilika kada se razgovara o tim temama, već to treba biti svakodnevna tema i svakodnevna zadaća svakoga pojedinca u društvu. 

- Ključni koraci su dizanje svijest, rad s institucijama na građenju jedne sredine gdje će se žrtva osjetiti sigurno, prijaviti zločin i ne odustati od prijave. Ovdje je vrlo važan multisektorski pristup u kojem djeluju policija, pravosuđe, centri za socijalni rad.. Svi se trebaju ujediniti u borbi protiv ovog sveprisutnijeg problema, zaključila je Falak dok je Dijana Tadić, izvršna direktorica Udruženja "Žena BiH", koje vodi sigurnu kuću u Mostaru, istaknula značaj sustava tog vida podrške ženama koje se odluče izaći iz kruga nasilja. 

- Sigurne kuće nisu samo krov nad glavom za žrtve nasilja. Sigurne kuće su prvi stepenik u izlasku iz kruga nasilja jer, osim sigurnog smještaja, nude sveobuhvatnu pomoć kroz koju žene mogu ostvariti prava koja zaslužuju i koja im pripadaju, istaknula je Tadić.