U uvodu svog izvješća, Schmidt ukazuje da je kriza uslijedila nakon nedavnih akcija vlasti Republike Srpske i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija. 

Iznesen je i stav da mjere koje su poduzele pravosudne institucije BiH nude tračak nade da bi vladavina prava na koncu mogla prevladati. 

Schmidt u izvješću napominje i da bi nedavna odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u predmetu kojeg je pokrenuo Slaven Kovačević trebala biti shvaćena kao pokazatelj da bi o ustavnim i institucionalnim pitanjima trebali raspravljati političari u BiH, a ne da ju se nametne izvana. 

U izvješću koje će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a sugerira se potrebu da se zabranu raspolaganja državnom imovinom ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata.

 - Pitanje državne imovine ističe se kao pitanje koje zahtijeva našu pozornost. Trenutačna situacija, u kojoj je svako raspolaganje tom imovinom zabranjeno zbog odluke Ustavnog suda BiH, stavlja one koji se pridržavaju pravila u nepovoljan položaj. Zbog većeg stupnja poštivanja odluke Ustavnog suda i zabrane raspolaganja, Federacija BiH je izloženija negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade. U sadašnjem političkom kontekstu, nerealno je očekivati da se sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine može postići na državnoj razini, uz suglasnost vlasti RS-a. No, za BiH je bitno da se zabranu raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata, ocijenjeno je.

U uvodu svog izvješća, Schmidt ukazuje da je kriza uslijedila nakon nedavnih akcija vlasti Republike Srpske i njenog bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija. 

- No, to nisu izolirani incidenti potaknuti isključivo presudom Suda BiH i naknadnom odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva o prestanku mandata Dodiku. Umjesto toga, oni predstavljaju najnovije poteze u dugogodišnjoj političkoj putanji, planiranoj i pripremljenoj znatno unaprijed, navodi se Schmidtove konstatacije u dokumentu sadržaj koje je objavila Federalna televizija. Nadalje se, u tom kontekstu, nalazi bitnim naglasiti da mir u zemlji, ipak, i nadalje prevladava, unatoč političkim napetostima koje su uslijedile nakon napada na temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru od strane stranaka zastupljenih u vlastima RS-a. 

Kako je ocijenjeno, strahovi da bi agencije za provedbu zakona mogle biti uvučene u sukob bili su kratkog vijeka. 

- Iako rizik i dalje postoji, spor je bio ograničen na političku sferu. Transformacija vojne moći u političke strukture koju je postigao Opći okvirni sporazum o miru ponovno se pokazala učinkovitom. Stabilizacijska uloga snaga EU-a (EUFOR) u tom pogledu i odluka o povećanju broja vojnika na terenu ne bi se smjelo podcijeniti. 

Nadalje se ukazuje kako su, pak, ti napadi na Opći okvirni sporazum o miru imali značajnu cijenu - i političku, i institucionalnu. Zemlja se našla u strukturnoj krizi, koja je imala geopolitičke reperkusije. Opći okvirni sporazum o miru, ocijenjeno je, nadalje, ostaje okvir kroz koji se može postići značajan napredak, osobito na putu ka EU, dok su reforme koje se neminovno provodi unutar njegova okvira, a koje u značajnoj mjeri podržava i potiče Ured visokog predstavnika (OHR), unaprijedile političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost BiH, ojačale su vladavinu prava, poboljšale institucionalnu funkcionalnost, podržale proces integracije u EU i potaknule ulaganja.

- BiH pripada obitelji EU, ali put ka članstvu u Uniji potkopavaju i ugrožavaju postupci domaćih vlasti, prvenstveno onih koje predstavljaju vladajuću koaliciju RS-a. To je dugo sprječavalo donošenje potrebnih pravnih i ustavnih odluka. Prilike koje nudi proces pristupanja EU propuštene su tijekom izvještajnog razdoblja. Unatoč tome, nedavno usvajanje Programa reformi od strane Vijeća ministara potrebnog za provedbu Plana rasta, neposredno prije roka 30. rujna, te zahvaljujući neumornim naporima nekih unutar Vijeća ministara, može se činiti skromnim, ali bi moglo utrti put ponovnom napretku, stoji u dokumentu u kojem se navodi i da su se uporne nesuglasice među političkim elitama na državnoj razini, a poglavito one među bivšim koalicijskim partnerima, u pogledu temeljnih načela Općeg okvirnog sporazuma o miru intenzivirala nakon odluke o odbijanju žalbe bivšeg predsjednika RS-a Dodika protiv prvostupanjske odluke kojom je proglašen krivim za nepoštivanje Općeg okvirnog sporazuma o miru. 

Ponovljen je i stav da Opći okvirni mirovni sporazum nije opcionalan i da njegova jamstva nisu stvar izbora, već on definira minimalne obveze koje sve stranke moraju poštivati pod bilo kojim okolnostima. Teritorijalni integritet i političku neovisnost zemlje, istaknuto je, moraju poštovati svi na domaćem i međunarodnom planu, dok se sudske presude, bilo da ih je donio Sud BiH ili Ustavni sud BiH, mora poštivati i provoditi.

Uz podsjetnik koje je sve akte koje je Narodna skupština RS-a usvojila u veljači 2025. Ustavni sud BiH ukinuo, ukazano je da su se ti zakonodavni akti temeljili na pogrešnoj pretpostavci da entitet može jednostrano povući zakonodavstvo BiH i uvesti vlastito, zajedno s paralelnim strukturama za njihovu provedbu.

 - Nakon potvrde osuđujuće presude bivšem i Odluke SIP-a BiH o prestanku njegova mandata, Dodik je, čini se, priznao formalni gubitak svog predsjedničkog mandata registracijom svoje stranke za prijevremene izbore za predsjednika RS-a i nominacijom kandidata svoje stranke, SNSD-a, navodi Schmidt u izvješću kojeg je objavila FTV.

Političke posljedice i kraj državne koalicije

Iznesen je i stav da mjere koje su poduzele pravosudne institucije BiH nude tračak nade da bi vladavina prava na koncu mogla prevladati. 

- Iako je državno pravosuđe odlučno reagiralo na mjere poduzete u ime RS-a, funkcionalnost drugih institucija je ugrožena. Koalicija na državnoj razini se raspala, a stranke 'Trojke' (SDP BiH-NiP-NS) su se povukle iz saveza sa SNSD-om, dok su se HDZ BiH i SNSD opirali restrukturiranju Vijeća ministara. Koalicija koja je uspostavljena nakon izbora 2022., a koja se oslanjala na potrebu pronalaska kompromisa za napredak na putu ka EU, nije mogla preživjeti ultimatum i prijetnje državi od strane SNSD-a. Parlamentarna skupština BiH ostala je paralizirana dok rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate. Nedavni dogovor o Agendi reformi naglašava širi osjećaj propuštene prilike. Trenutačna kriza u BiH politički je proizvedena a rješenje bi se moglo postići putem postojećih institucija. (…) Čini se da političke tvrdnje da je međunarodna zajednica, a osobito visoki predstavnik, prepreka domaćem političkom odlučivanju, služe kao izgovor za vlastitu neaktivnost. (…) Prijava SNSD-a za prijevremene izbore koje u RS-u organizira SIP BiH i nedavni dogovor o programu reformi mogli bi ukazivati da ta stranka želi izaći iz izolacije, ukazano je te ocijenjeno da je Odluka Narodne skupštine RS-a o raspisivanju referenduma na razini tog entiteta za 25. listopad 2025. bila duboko zabrinjavajuća. 

- Referendumi provedeni na razini entiteta o pitanjima izvan njihove nadležnosti nemaju pravnu osnovu i riskiraju pogoršanje napetosti, ukazuje Schmidt te, u svojstvu konačnog autoriteta u pogledu djelovanja u svezi tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, on izvještava Vijeće sigurnosti UN-a da entitet ne može provesti referendum o pitanju koje ne spada u njegove ustavne nadležnosti.

Predmet 'Kovačević'

Schmidt u izvješću napominje i da bi nedavna odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u predmetu kojeg je pokrenuo Slaven Kovačević trebala biti shvaćena kao pokazatelj da bi o ustavnim i institucionalnim pitanjima trebali raspravljati političari u BiH, a ne da ju se nametne izvana. 

Podsjeća se da je Sud potvrdio prigovor Vlade na dopuštenost zahtjeva na temelju toga da je podnositelj zahtjeva Kovačević zlouporabio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu Konvencije i da nije imao status žrtve prema relevantnim odredbama Konvencije o ljudskim pravima. 

– Ta odluka ne oslobađa BiH obveze provedbe prethodnih odluka Suda, uključujući i izmjene Ustava prema potrebi. No, ona pokazuje da će prilagodba ustavne strukture BiH doći iznutra, a ne biti nametnuta izvana. Ustav BiH pruža osnovu za izgradnju državnih institucija i raspodjelu odgovornosti, konstatira se.

Visoki predstavnik podsjeća i da ga je nespremnost odgovornih institucija obavljati svoje dužnosti obvezala intervenirati kako bih spasio državu od financijskog nereda. U nedostatku takvih poteza, dodaje on, sudske odluke kojima se priznaje dugove RS-a se provodilo protiv državnih institucija, uključujući Središnju banku BiH. 

- Moja odluka zaustavila je te postupke i osigurala da financijska odgovornost leži na odgovornom dužniku. Ujedno je uklonjena prijetnja institucijama te je omogućeno SIP-u BiH pripremiti sljedeće Opće izbore u listopadu 2026., ukazuje Schmidt uz ocjenu da godinu dana uoči tih Općih izbora zemlja mora izaći iz zastoja u kojem se nalazi. 

- Iako postoje znakovi da bi zemlja mogla prevladati krizu koja je kulminirala ove godine, političkim će čelnicima trebati politička hrabrost da odstupe od svojih ukorijenjenih stavova i prihvate da je dijalog jedini mogući put naprijed u situaciji u kojoj će pripreme za izbore sve više diktirati tempo. U tom kontekstu, program integracije u EU morat će se iskoristiti za okupljanje političkih stranaka. Uloga međunarodne zajednice je stvaranje poticaja za konstruktivan angažman unutar okvira postojećih institucija, stav je iznesen u izvješću Vijeću sigurnosti UN-a, a u kojem se upozorava i da financiranje institucija BiH ostaje neizvjesno i nedovoljno budući da, iako se bliži kalendarski kraj godine, državni proračun za tekuću godinu još nije usvojen.