Ekstremno visoke temperature i suša, koji su u proteklom razdoblju pogodili i BiH, odrazili su se i na poljoprivredne usjeve. Ukoliko i u narednih desetak dana potraje ovakvo vrijeme, pojedine vrste voća i povrća bit će, kako kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije, uništene. 

'Prije svega mislim na sezonsko povrće, poput paradajza, paprika i krastavaca jer na temperaturi od oko 40 stupnjeva, ni sustavi za navodnjavanje kap po kap ne može spriječiti štete. Što se tiče žitarica, najugroženiji je silažni i merkantilni kukuruz. To je biljka koja traži dosta vode, a nje već nedostaje u tlu. Berba bi trebala uslijediti u narednih 15 do 20 dana, ali ako se nastavi suša i visoke temperature, štete su neizbježne', ističe Bićo dodajući da ovakvo vrijeme ne pogoduje ni onima koji bi htjeli posijati još povrtlarskih kultura. 

Kada je riječ o voću, Bićo dodaje da je šljiva ove godine dobro rodila i da se već bere. Dobar je urod i jabuka i krušaka, koje još nisu za branje, pa bi se nastavak vrelina i suše, prema riječima Biće, sigurno loše odrazio na ove dvije voćke jer bi plodovi opali. 

'Ne smijem ni pomisliti šta bi se moglo dogoditi ako se i u narednih desetak dana nastavi ovakvo vrijeme', naglašava Bićo. 

Osvrnuo se i na konstantno visoke cijene voća i povrća na tržnicama. Primjera radi, kilogram krastavaca u Sarajevu ćete platiti tri marte, a u Goraždu marku. 

'To je najbolji primjer onoga što mi sve vrijeme ističemo, a to je da proizvođači nemaju ništa sa cijenom proizvoda. Njemu je ta marka i otkupna cijena, čak je i niža. Ovdje mešetare kako uvozni lobiji, tako i trgovci. Udruženje je do sada u bezbroj navrata pokušavalo ukazati na to, naši zahtjevi su vječiti, ali slabo nas tko od nadležnih sluša. Oni su se odredili za slobodno tržište, a pritom nitko ne čini ništa da zaštiti domaćeg proizvođača. Naš zahtjev je bio da se zaštiti domaća proizvodnja na način da se uvedu prelevmani i kazne na uvezenu robu kad mi imamo dovoljno naših proizvoda. Ovih dana imali smo priliku vidjeti šta se dogodilo proizvođačima lubenice. Naši proizvođači ne mogu prodati lubenicu koju su uzgojili jer je bh. tržište preplavljeno uvoznom lubenicom. Ne morate biti pretjerano pametni pa izvući zaključak. Uvezena lubenica je dosta jeftinija nego domaća. Druge zemlje puno više ulažu u poljoprivrednu proizvodnju, pa je ona i jeftinija od naše, a samim tim i konačan proizvod. Lubenicu uvezu po smiješnom iznosu, a onda joj ovdje razni mešetari diktiraju cijenu, a domaći proizvođač propada', kaže Bićo.