Ruševine u Mostaru već skoro tri desetljeća jedan su od najvećih problema ovoga grada. Duž Bulevara na nekadašnjoj liniji razgraničenja skoro da je svaki drugi objekt u ruševnom stanju, što je jedna od onih slika s kojima se ne ponosimo kada ugostimo turiste iz svijeta.

Turistički djelatnici kažu nam i kako su ovi objekti često zanimljivi posjetiteljima, koji se tada još više zainteresiraju za rat i stradanje grada.

Dosad su se, kažu bolje upućeni, javljali i investitori i zainteresirani, međutim u mnogo slučajeva problem su predstavljali imovinsko-pravni objekti. Govoreći o ruševinama, Mostarcima je sasvim sigurno prva asocijacija na Razvitak.

Nekoć jedan od najznačajnijih objekata u Mostaru osim stanova sadržio je i poznatu robnu kuću od koje su danas ostale samo zidine u koje osim beskućnika dugo nitko ne zalazi. Objekt se inače nalazi u centru grada.

Podijeljena mišljenja

Nedavno prikazana ideja o obnovi Razvitka izazvala je podijeljena mišljenja među građanima.

- Razvitak se mora “riješiti” i mi jednostavno moramo prihvatiti rješenja koja su drugačija od onoga na sta smo navikli pa i samog naziva, navodi profesorica na Građevinskom fakultetu Maja Roso-Popovac.

Upravo je Roso-Popovac radila na glavnim projektima UNESCO-a, kasnije i na rekonstrukciji Starog Mosta i obnovi Hamama. Ima i određena sasznanja da će se budući “Razvitak” sastojati od prizemlja, 21 etaže i potkrovlja.

- Ako zamislite zgradu koja je toliko visoka, jasno će vam biti da naselja koja se nalaze sjeverno, neće imati pristup osunčanju. Prema tomu, ne mislim da je u strukturi privatnih objekata i stambenih zgrada s maksimalno 7-8 etaža mjesto takvo velikom objektu koji u svakom slučaju ne bi loše izgledo. Ipak, lokacija je za objekt od 21 etaže po mome sudu pogrešna, smatra Roso-Popovac.

Portal StarMo nedavno je objavio kako su riješene dileme oko vlasništa nad Razvitkom, te da se sada može krenuti s jasnih pozicija. Ipak, najteži dio posla tek slijed, jer je potrebno ponuditi kvalitetan i održiv projekat, odnosno pronaći voljne investitore.

Najveći problem je činjenica da će bilo tko od investitora morati izgraditi više desetina stanova prijeratnih vlasnika, što će značajno poskupjeti projekat. Čak i ukoliko se stanovi vlasnicima budu predavali u obliku “visokog robaua“, kako je planirano.

To znači da će onaj tko bude gradio Razvitak, već u startu morati ukalkulirati milijunski “gubitak” za stanove, koje će morati izgraditi, ali ne i naplatiti. I upravo je to i povod da se počne razmišljati o Razvitku s više od 20 etaža.

Novo povjerenstvo

S obzirom da Mostar nema usvojen regulacijski plan, projekti predloženi za područja bez plana moraju proći posebno povjerenstvo koja postoji od 2012. godine.

Odluke o izgradnji na prostorima bez regulacijskog plana donosi povjerenstvo za stručne ocjene. Imenovanjem novog Vijeća došlo je i do promjene članstva, a trenutno je na čelu komisije arhitekta Marijan Antunović.  Investitor inače predaje zahtjev gradskim organima za urbanizam te u slučaju nepostojanja regulacionog plana na tom području, zahtjev biva proslijeđen povjerentvu.

Zatim se na osnovu određenih kriterija, unaprijed zadanih parametra koje bilo koja građevina mora ispunjavati te osobnog iskustva i znanja donose odluke!?.

H. Ž.