Piše: Dragan Bradvica

Sredinom prosinca u Bosnu i Hercegovini ponovno bi se trebali zaputiti Matthew Palmer, specijalni američki izaslanik za izbornu reformu, te Angelina Eichhorst, direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove, kako bi pokušali do kraja ove godine finiširati pregovore o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Iako, barem po onome što je bh. javnosti poznato, pomaka nema jer nitko ne želi odstupiti od svojih startnih pozicija, očekivanja su i dalje velika. Čak su i pojedini akteri bh. politike nakon zadnjeg boravka Palmer i Eichhorst u našoj zemlji više nego jasno kazali kako se dogovor mora postići prije njihovog ponovnog dolaska jer inače od svega neće biti ništa.

U međuvremenu ne da nema nikakvih dogovora nego se situacija dodatno usložila posljednjim odlukama Narodne skupštine RS-a oko povlačenja određenih nadležnosti sa razine države. A to je, čini se, nagnalo pojedine bh. stranke da se povuku iz daljnjih pregovora dok god se situacija koju je 'zakuhao' lider SNSD-a Milorad Dodik ne smiri.

SDP BiH se povlači?

Tako se iz SDP-a BiH već ozbiljno najavljuje mogućnost da više neće sudjelovati u bilo kakvim pregovorima oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH sve dok državne institucije ne profunkcioniraju.

 Podsjetimo, već mjesecima politički predstavnici iz RS-a bojkotiraju rad Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH nezadovoljni donošenjem tzv. 'Inzkovog zakona'. Tako zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH Saša Magazinović više nego jasno poručuje kako 'pričati o Izbornom zakonu BiH u situaciji kada je nedvosmislen napad na institucije BiH predstavlja dodatno kupovanje vremena secesionistima'.

- Prioritet mora biti deblokada institucija. Pregovori o Izbornom zakonu stvaraju privid normalne situacije, a ovo danas je sve osim normalnog. Sve pregovore treba staviti na čekanje dok ne profunkcioniraju institucije. To ako ne razumiju domaći, kako će shvatiti stranci?, napisao je Magazinović na Twitter nalogu. Najavio je da će predsjedništvo ove stranke odluku donijeti polovicom tjedna.

Ukoliko se pak dogodi da se SDP povuče iz daljnjih razgovora, vrlo je moguće da će ga u tome slijediti i još neke oporbene stranke. Kada tome dodamo da je Komšićev DF ionako ne sudjeluje previše u ovom razgovorima i jasno poručuju kako nisu spremni na bilo kakve promjene koje se kose s njihovim viđenjem situacije, jasno je kako bi sve ovo moglo značiti propast pregovora. Naime, uz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, za što je potrebna natpolovična većina, trebalo se ići i u ograničene izmjene Ustava BiH za što je pak nužna dvotrećinska podrška u PSBiH, a nje nema bez oporbenih ruku.

Propast pregovora?

Ništa manje nije važno i to da je čelnik SDA Bakir Izetbegović svaki put ponavljao kako u sve razgovore koja biti uključena i oporba, te da on neće pristati na bilo kakva rješenja ukoliko i oporbene stranke iz FBiH ne budu za to.

A ukoliko se oni povuku iz pregovora i ne budu spremni uopće razgovarati o bilo čemu, a kamoli podići ruke da neka od mogućih rješenja, teško je očekivati da će to učiniti i SDA. S druge pak strane, čini se kako su i politički predstavnici RS-a ustrajni u odluci kako nema nikakvih odluka na državnoj razini ukoliko se ne povuče 'Inzkov zakon'. Uz to, Dodik i koalicija okupljena oko SNSD-a ne odustaje od nakana povlačenja nadležnosti.

Ukoliko propadnu pregovori oko Izbornog zakona BiH to će samo još više podići opravdano nezadovoljstvo Hrvata u BiH, a što bi u pitanje moglo dovesti uopće i održavanje izbora u listopadu iduće godine.

Nažalost po sva tri konstitutivna naroda i sve žitelje ove zemlje, razloga za optimizam je malo jer se politička situacija u zemlji dodatno zakuhala i veliko je pitanje na koji način će se stvari razvijati u sljedećem razdoblju.