Rusija je izgubila do 40 posto postrojbi koje je poslala u Ukrajinu, objavio je glavni stožer ukrajinske vojske rano u srijedu. Te ruske postrojbe su ili potpuno uništene ili više nisu stanju voditi borbe, navodi se u dnevnom biltenu stožera no bez preciznih brojki. Informacija se nije mogla neovisno provjeriti.

Područje oko Mariupolja koji je pod opsadom i dalje je u najtežem položaju. Ruska vojska pokušava blokirati grad sa zapada i istoka lučkog grada, ali je pretrpjela "značajne gubitke", navodi se u biltenu.

Ukrajinske vlasti su priopćile da je oko 20.000 ljudi iz Mariupolja, na Azovskom moru, uspjelo doći na sigurno u utorak.

Gotovo 30.000 civila diljem zemlje uspjelo je u utorak napustiti ugrožena područja, ali kolonu s humanitarnom pomoći za Mariupolj još uvijek blokiraju ruski vojnici, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

U regiji Odese ruski brodovi su granatirali ukrajinsku obalu, ali nije bilo pokušaja iskrcavanja, rekao je savjetnik Ministarstva unutarnjih poslova Anton Heraščenko.

Stambena zgrada od 12 katova pogođena je jutros u kijevskoj četvrti Ševčenkovski.

Ukrajinske državne službe za hitne slučajeve priopćile su da su primile dojavu u 6:16 ujutro te da su dijelovi granata pali u zgradu. Navode da se urušio gornji kat i da je oštećena zgrada od 9 katova u susjedstvu.

Služba za hitne slučajeve navodi da je u zgradi koja je pogođena izbio požar, ali da je u pola sata ugašen. 

Dvije osobe su ozlijeđene, a 37 je evakuirano iz zgrade, dodaje se. Potraga za još potencijalnih žrtava se nastavlja. 

Kineski veleposlanik u SAD-u napisao je tekst za Washington Post u kojem je poručio da njegova vlada nije znala ništa o ruskim planovima i da bi ih pokušala zaustaviti da je znala.

Peking je bio pod velikim pritiskom zbog svojih veza s Rusijom, a posljednje tvrdnje odnosile su se na to da je Rusija od Kine tražila vojnu i ekonomsku pomoć, što i Rusija i Kina demantiraju. Postavljala su se i pitanja o tome što je Kina znala o invaziji prije nego što je napad krenuo.

Njemački kancelar Olaf Scholz u utorak je ponovno isključio mogućnost vojne intervencije NATO-a u ratu u Ukrajini. "Slažem se s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i ostalim saveznicima da ne smije biti oružanog sukoba između NATO-a i Rusije. Nitko to ne može htjeti", rekao je Scholz na gospodarskom skupu lista Die Welt u Berlinu.

"Nećemo uspostaviti zonu zabrane letova iznad Ukrajine. To bi značilo izravni vojni sukob s Rusijom, ruskim ratnim zrakoplovima", rekao je Scholz, prenosi list. "Zapadni savez nastavlja vjerovati u učinak mjera usmjerenih prvenstveno na rusko gospodarstvo#, nastavio je.

"Zajedno s našim saveznicima u Europi i SAD-u pripremili smo vrlo precizne sankcije", ustvrdio je i dodao da je "Vladimir Putin možda planirao ovaj rat godinu dana i pripremao se za ekonomske reakcije međunarodne zajednice, ali je podcijenio našu odlučnost": "Sankcije imaju jači učinak nego što je Rusija ikada zamislila", rekao je Scholz.

Njemački kancelar je napomenuo da će mjere utjecati i na Njemačku i njene građane. "Kažem to misleći na naš gospodarski razvoj, opskrbne lance i trgovinske odnose", rekao je.