Meteorološko proljeće započelo je neuobičajeno toplim vremenskim uvjetima, a prvi tjedan donosi snažan toplinski val u većem dijelu Europe, izvještava Severe Weather Europe (SWE). Uzrok je formiranje snažne toplinske kupole koja će dominirati vremenskim prilikama, donoseći temperature znatno iznad sezonskog prosjeka.

Prema prognozama, sustav visokog tlaka jača iznad kontinenta, stvarajući dugotrajnu stabilnost u atmosferi i sprječavajući prodor hladnijih zračnih masa. Posljedica će biti intenzivan porast temperatura, osobito u središnjoj, istočnoj i sjevernoj Europi te na Balkanskom poluotoku. Očekuje se da će temperature biti 10 do 15 stupnjeva više od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine, što je značajno odstupanje od normale.

Slični vremenski obrasci zabilježeni su u prošlosti tijekom najekstremnijih toplinskih valova u Europi i Sjevernoj Americi. U takvim uvjetima toplinska kupola zarobljava topli zrak u nižim slojevima atmosfere, sprječavajući njegovo miješanje s hladnijim zrakom. Time se stvara efekt “poklopca” koji dodatno pojačava zagrijavanje tla, što može rezultirati rekordnim temperaturama. Iako je ovakav fenomen češći ljeti, njegova pojava početkom ožujka prilično je neuobičajena.

SWE napominje da će ovaj toplinski val potrajati najmanje tjedan dana, pri čemu će najviše temperature biti zabilježene u drugoj polovici tjedna. U srijedu će se toplina proširiti od Njemačke i Austrije prema Poljskoj, Bjelorusiji i Ukrajini, a zatim i na jugoistočnu Europu. Očekuje se da će dnevne temperature u istočnoj Europi doseći između 16 i 19 stupnjeva, dok će u Rumunjskoj, Moldaviji i južnoj Ukrajini lokalno rasti i do 20 stupnjeva. Slične vrijednosti prognoziraju se za Balkan, gdje će uobičajeno najtoplije regije, poput istočne Hrvatske, sjeverne Srbije, južne Rumunjske i Bugarske, zabilježiti temperature u gornjim desetima ili niskim dvadesetima, prenosi N1.

Uz povećanje temperature, prisutna će biti i stabilna suha zračna masa s minimalnim izgledima za oborine ili oblačnost. Kako objašnjavaju meteorolozi, spuštanje zračnih masa unutar toplinske kupole uzrokuje dodatno zagrijavanje zraka, što stvara dugotrajne sušne uvjete. Ovakvi vremenski obrasci u prošlosti su bili odgovorni za smrtonosne toplinske valove, osobito kada su trajali dulje vrijeme bez značajnog pada temperature tijekom noći.

Osim istočne i jugoistočne Europe, toplinski val proširit će se i na Skandinaviju, dosežući južnu Norvešku i Švedsku. Nasuprot tome, Italija i Mediteran ostat će na rubu visokog tlaka, pa tamo temperature neće biti toliko izražene kao u istočnim regijama.

Vrhunac toplinskog vala očekuje se u petak, kada će temperature biti nekoliko stupnjeva više nego sredinom tjedna. Tada bi razlike u odnosu na prosječne vrijednosti mogle dosegnuti i ekstremnih 15 stupnjeva iznad normale, što će za mnoge europske gradove značiti gotovo ljetne vremenske prilike početkom ožujka.

Međutim, promjena vremena mogla bi stići tijekom vikenda, jer meteorološki modeli predviđaju prodor vlažnijih zračnih masa sa zapada. Duboki ciklon iz sjevernog Atlantika postupno će se spuštati prema jugu, slabeći blokirajući visoki tlak iznad istočne Europe. Očekuje se da će se taj sustav tijekom subote proširiti prema Azorima i Iberijskom poluotoku, donoseći obilne oborine.

Prognoze pokazuju da bi Španjolska, Portugal i jug Francuske mogli doživjeti intenzivne kišne epizode, s mogućim akumulacijama od preko 200 mm kiše do utorka. Najveće količine oborina očekuju se u istočnoj Španjolskoj, gdje bi moglo pasti i do 300 mm kiše, što povećava rizik od poplava. Uz to, očekuju se snažni vjetrovi i valovi visoki do deset metara između Azora i Portugala, što će dodatno otežati vremenske uvjete na tom području.

Tijekom idućeg tjedna, situacija bi se mogla postupno stabilizirati, no još uvijek postoji mogućnost novih toplinskih anomalija u Europi. Meteorolozi naglašavaju kako bi ovako intenzivne temperaturne oscilacije mogle biti dio šireg trenda klimatskih promjena, zbog čega će ovakvi ekstremni vremenski događaji vjerojatno postajati sve češći u budućnosti.