Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Makroekonomska kretanja u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 2023. godine prvenstveno su obilježili usporen ekonomski rast i slabljenje inflacijskih pritisaka. Provedenom analizom iz mape makrofinancijskih rizika identificirano je smanjenje ukupne izloženosti financijskog sustava makrofinancijskim rizicima, koje je potaknuto smanjenjem rizika iz domaćeg makroekonomskog okružja. 

Geopolitička previranja, restriktivna monetarna politika ESB-a i usporavanje ekonomskog rasta u zemljama koje su ključni trgovinski partneri za BiH predstavljaju glavne izvore rizika iz međunarodnog okružja koji utječu na makroekonomska kretanja u BiH tijekom 2023. godine.

Ovo se navodi u najnovijoj analizi Središnje banke BiH. 

BDP i zaposlenost 

- Unatoč navedenim izazovima i neizvjesnostima, BiH je u prvoj polovici godine uspjela zadržati pozitivnu stopu ekonomskog rasta, iako na značajno skromnijoj razini u odnosu na prethodne dvije godine. Stopa realnog rasta BDP-a u prvom polugodištu 2023. iznosila je 1,5 posto na godišnjoj razini, a pozitivan doprinos ekonomskom rastu dala je većina BDP kategorija. Ipak, ekonomske kategorije koje snažno koreliraju s trendovima u eurozoni, kao našem glavnom izvoznom tržištu, bile su najslabija karika bh. ekonomije u promatranom razdoblju. Tako je industrijska proizvodnja koja čini oko jedne petine ukupne bh. ekonomije i  koja je dominanto izvozno orijentirana smanjena za 3,8 posto, dok je izvoz roba i usluga manji za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, kategorije kao što su trgovina na veliko i malo, prijevoz, ugostiteljstvo, informacije i komunikacije odigrale su ključnu ulogu da bh. ekonomija prema mapi makrofinancijskih rizika ostane u pozitivnom teritoriju. Navedene kategorije su također snažno povezane s turističkim sektorom koji u 2023. bilježi snažan rast, te će sasvim izgledno premašiti rekordnu 2019. godinu po broju turističkih dolazaka i noćenja, stoji u analizi. 

Rast ekonomske aktivnosti u uslužnim djelatnostima imao je ključnu ulogu u poboljšanju pokazatelja tržišta rada. Podatci o registriranoj zaposlenosti ukazuju da je porast zaposlenosti u odnosu na kraj prethodne godine u najvećoj mjeri rezultat pozitivnih trendova u kategorijama trgovine i ugostiteljstva. S druge strane, prerađivačka industrija kao grana ekonomije koja se dominanto oslanja na izvoz, bilježi najveći nominalni pad broja zaposlenih osoba u istom razdoblju. Posljedično, stopa nezaposlenosti u BiH prema rezultatima Ankete o radnoj snazi (ILO metodologija) iznosila je 13,1 posto, što je najniža stopa nezaposlenosti od početka objavljivanja Ankete o radnoj snazi 2016.

Inflacija i zaduženost

- Uz usporavanje ekonomskog rasta, jedan od najznačajnijih ekonomskih trendova koji je obilježio prvu polovicu 2023. je slabljenje inflacijskih pritisaka. Nakon što je inflacija u BiH svoj vrhunac dosegla u listopadu 2022. (17,4 posto), uslijedilo je razdoblje postupnog slabljenja inflacijskih pritiska kao rezultat stabilizacije cijena energenata s jedne, tako i pod utjecajem visoke bazne vrijednosti s druge strane. Do kraja prvog polugodišta 2023. stopa rasta potrošačkih cijena u BiH spustila se na 4,9 posto na godišnjoj razini, što usprkos značajnom smanjenju i dalje predstavlja izrazito naglašenu inflaciju iznad višegodišnjeg prosjeka u BiH, naglašavaju iz Središnje banke BiH. 

Slabljenju makroekonomskih rizika koji proizlaze iz unutarnjeg okružja, u prvoj polovici 2023. doprinijeli su fiskalni pokazatelji. Javni (mastrihški) dug BiH na kraju prvog polugodišta 2023. godine iznosio je 13,05 milijardi maraka, što je u odnosu na kraj 2022. manje za 310 milijuna maraka, te predstavlja najmanji nominalni iznos javne zaduženosti BiH u prethodne dvije godine. Smanjenje ukupne vrijednosti javnog duga vođeno je padom vanjske zaduženost BiH koja je na kraju istog vremenskog razdoblja iznosila 9,9 milijardi maraka (76 posto javnog duga BiH), te je manja za 319 milijuna maraka u odnosu na kraj 2022. Uzimajući u obzir Analizu održivosti javnog duga BiH za razdoblje 2022.-2025., kao i MMF-ove projekcije javnog duga, izvjesno je da će BiH ostati u kategoriji umjereno zaduženih zemalja s udjelom javnog duga u odnosu na BDP od oko 30 posto i u 2024. godini. Pozitivni trendovi u naplati prihoda na temelju izravnih i neizravnih poreza, rezultirali su povećanjem proračunskog  suficita na razini BiH na konsolidiranom temelju, pa je i rizik fiskalne održivosti ocijenjen kao izrazito nizak na kraju prvog polugodišta 2023.