Piše: Dragan Bradvica

Ono što bh. politika uglavnom radi posljednjih 25 godina sada pokazuje i uspjeh – svojim (ne)radom uspjeli su konstitutivne narode i žitelje ove zemlje ostaviti izoliranim od ostatka Europa. Iz dana u dan je sve jasnije i jasnije kako će se barem u sljedećih godinu ili dvije u Europsku uniji uvesti tzv. covid-putovnice – oni koji nisu cijepljeni neće moći ući u Uniju.

Nema sumnje da će vrlo slično biti i sa SAD-om, Velikom Britanijom ili Kinom tim više što znamo kako proces cijepljenja ide sporo pa već drugu godinu ionako je ograničeno kretanje. A BiH još uvijek nema cjepiva, odnosno došle su tek manje doze u samo jedan entitet, nadležne institucije već mjesecima u javnosti iznose informacije koje su se pokazale lažnima, one koji ih pozivaju na odgovornost uzvraćaju da se ono srame što postavljaju takva pitanja (??), prozivaju se proizvođači i čak najavljuju tužbe.

Sve u svemu bh. žitelji ostat će bez cjepiva bar neko vrijeme  (ugledni TheEconomist piše da ćemo tek krajem 2022. procijepiti dovoljan broj stanovnika), ljudi se i dalje umirati (po smrtni smo drugi u Europi) oni koji prežive neće moći putovati skoro nigdje osim u regiji te ćemo i bukvalno posti geto u srcu Europe.

Obećali ali nisu ispunili

Bh. političari, što je i bilo očekivano, peru ruke od odgovornosti. Tročlano Predsjedništvo BiH smatra kako nije odgovorno, kako Covax ne funkcionira te da su za sve odgovorni proizvođači. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija također nije odgovoran i sve je uradio da cjepiva dođu.

Dodaje kako proces cijepljenja nije najvažnija tema jer i zemlje koje cjepe imaju slične brojke vezano za zarazu koronavirusom. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković kao i ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević tvrde slično uz to da Gudeljević čak tvrdi kako BiH uopće ne kasni za drugima jer je u BiH počeo proces cijepljenja.

Naravno, ne navodi kako su u drugim državama u najmanju ruku cijepljenje stotine tisuća žitelja a u BiH je došlo tek dvije tisuće doza (dakle cijepiti će se tisuću žitelja). O izjavama entitetskih premijera i resornih ministara već su prolivene tone tinte pa ih ne treba ni ponavljati.

A o neozbiljnosti bh. vlasti svjedoči i podatak da je Sastanak predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH, Globalne alijanse za lijekove (GAVI) i kompanije Pfizer, koji je bio najavljen za petak, odgođen je do daljnjeg.

Ovu informaciju potvrdili su u Ministarstvu i dodali da je sastanak odgođen na zahtjev GAVI-ja te da novi termin sastanka nije poznat. Podsjetimo, na adresu Ministarstva civilnih poslova BiH u utorak, 23. veljače, stiglo je pismo iz Ureda GAVI-ja u kojem su navedeni novi zahtjevi Pfizera u vezi sa distribucijom njihove vakcine.

Na informaciju iz kompanije Pfizer oštro su reagirali predstavnici bh. vlasti koji su, između ostalog, istaknuli kako je naša zemlja ispunila sve obaveze shodno zahtjevima Covax mehanizma koje su potvrđene od strane COVAX-a, UNICEF-a i WHO, da BiH nije bila dovoljno agresivna kao ostale države, te da Pfizer ne želi isporučiti cjepiva koje su im plaćene. BiH je sredinom rujna prošle godine naručila 1.232.000 doza vakcina protiv COVID-19.

Novac je uplaćen za nabavku vakcina putem Globalne alijanse za cijepljenje (GAVI), u okviru Mehanizma za globalni pristup vakcinama za sprečavanje COVID-19 (Covax), u kojem sudjeluje oko 190 država svijeta. Krajem siječnja iz Ministarstva civilnih poslova BiH poslano je priopćenju da će u našu zemlju polovinom veljače stići 23.400 doza Biontech-Pfizer, a do kraja mjeseca i 153.600 do 259.200 AstraZeneca/SKBIO cjepiva.

No, od najavljenih termina za dolazak vakcina u našu zemlju tijekom ovog mjeseca nema ništa, niti u ovom trenutku od nadležnih državnih i entitetskih razina vlasti itko zna kada bi prva pošiljka mogla stići.

Digitalne potvrde za putovanja

U međuvremenu je u četvrtak održan sastanak na vrhu zemalja članica EU s kojeg je poručeno da države članice moraju održati ograničenja zbog ozbiljne epidemiološke situacije i prijetnji novih sojeva, suglasili su se čelnici u četvrtak navečer no trebat će još najmanje tri mjeseca da zažive potvrde o cijepljenju.

- Napravljen je korak naprijed u približavanju stajališta, pojašnjene su neke nejasnoće, ali nije sve riješeno, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nakon završetka virtualnog sastanka na vrhu čelnika zemalja članica koji je bio posvećen epidemiološkoj situaciji. U zajedničkoj izjavi koju su čelnici usvojili na samitu kaže se da 'epidemiološka situacija ostaje ozbiljna i da nove varijante virusa predstavljaju dodatni izazov'. Stoga, kako se nastavlja, moraju zadržati ograničenja i istodobno pojačati napore kako bi se ubrzale isporuke cjepiva. Predsjednica Europske Komisije Ursula von derLeyen rekla je da je potrebno tri mjeseca rada kako bi se postigla interoperabilnost sustava na europskoj razini.

- Dosta je posla pred nama, i za Komisiju i za države članice, rekla je von derLeyen. Dogovoreno je da te digitalne potvrde o cijepljenju sadrže minimum potrebnih podataka, poput datuma cijepljenja, je li osoba obavila PCR test, ima li antitijela. Drugo pitanje u vezi s tim potvrdama jest u koje se svrhe one mogu koristiti, pri čemu treba paziti, u slučaju da se koriste kao svojevrsne covid-putovnice, da ne budu diskriminirane osobe koje nisu imale priliku cijepiti se. U takvim slučajevima umjesto potvrde o cijepljenju mogao bi poslužiti negativni PCR test.

- Postoji još i znanstveno pitanje koje traži odgovor, a to je mogu li cijepljene osobe biti prenositelji virusa, rekla je von derLeyen. Pritom je dodala da ohrabruju rezultati istraživanja tvrtke Pfizer u Izraelu koji pokazuju da osobe cijepljene s dvije doze njihova cjepiva nisu prenositelji. I Michel i von derLeyen ističu da je potrebno imati zajednički europski pristup jer bi svaki individualni pokušaji pojedinih država članica da same izdaju takve potvrde još više zakompliciralo situaciju. Predsjednica Komisije kaže da je unatoč poteškoćama, uvjerena da je moguće postići ranije postavljen cilj da se do kraja ljeti cijepi 70 posto odraslog stanovništva EU-a. Rekla je da je do sada 29 milijuna doza cjepiva iskorišteno u EU-u, što je oko osam posto odraslog stanovništva. Čelnici su u zajedničkoj izjavi potvrdili solidarnost s trećim  zemljama.