Na tržište Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci ove godine vode i sličnih napitaka uvezeno je u vrijednosti od 214,7 milijuna KM, dok je istovremeno izvezeno proizvoda vrijednih 51,3 milijuna KM.

Prema riječima ekonomista, deficit u ovoj oblasti najbrže mogu smanjiti upravo – kupci.

Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH obuhvaćaju prirodne i umjetne mineralne vode, gazirane vode, bezalkoholna pića sa ili bez dodataka šećera, aroma i zaslađivača, kao i ledene čajeve, biljne napitke i energetska pića.

„Kupujmo domaće“ kao najučinkovitija mjera
Ekonomist Igor Gavran naglašava da, iako statistika obuhvaća i druge napitke, činjenica ostaje da BiH bilježi značajan deficit.

“Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci. Ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema učinkovitije mjere od toga. Nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno ne treba. Ipak, kada je riječ o vodi, slika nije toliko tragična i trendovi su pozitivni” – rekao je Gavran za Nezavisne novine.

Dodao je i da, unatoč velikom uvozu, domaći proizvođači i dalje pokrivaju većinu tržišta prirodne vode, kao i značajan dio tržišta aromatiziranih i drugih napitaka na bazi vode. Prema njegovim riječima, postoji prostor za veće sudjelovanje domaćih brendova, razvoj novih proizvoda i širenje izvoza.

Količinski suficit, vrijednosni deficit
Analiza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuje da se u prvoj polovici godine uglavnom uvozila voda s dodacima i razni napici, dok je uvoz „prave“ vode bio znatno manji.

U isto vrijeme, BiH je povećala izvoz prirodne vode za 20 posto, zadržavajući količinski suficit. Međutim, vrijednosni omjer ostaje nepovoljan jer se domaća voda u inozemstvu prodaje po nižim cijenama nego što BiH plaća uvoz iste kategorije proizvoda.

“Iako količinski izvezemo više prave vode, prodajemo je znatno jeftinije, dok za uvoznu plaćamo visoku cijenu. Zato imamo količinski suficit, ali vrijednosni deficit. Naši proizvodi zaslužuju višu cijenu u izvozu, dok su uvozni često preplaćeni” – zaključuje Gavran, piše financa.