Fiskalna i parafiskalna opterećenja i tržište rada u Federaciji BiH jedna je od gorućih tema u našemu gospodarstvu, koja je bez obzira na važnost u javnosti često potisnuta ili u drugomu planu. 

A za nju su osim gospodarstvenika zainteresirani i predstavnici vlasti, sindikati, nevladine i međunarodne organizacije i drugi. Premijer Nermin Nikšić je govoreći na ovu temu krajem 2023., poručio kako je spreman proces fiskalnih reformi provesti do kraja, ali da se za to moraju osigurati stabilni budžetski preduvjeti. Poslodavci su istovremeno vape za smanjenjem nameta, kako bi radnicima povećali plaće.

Gubimo godinu

-Najveći problemi s kojima su se privrednici suočili u prošloj godini bili su radna snaga, inflacija, fiskalni i parafiskalni nameti te smanjena potrošnja i manja kupovna moć. Upravo su ovo faktori koji su označeni kao najuticajniji na poslovanje. Bosna i Hercegovina je među zemljama koje imaju najveća opterećenja u Europi po osnovu fiskalnih i parafiskalnih nameta. A kada previše opteretite rad, a istovremeno otvorite granice, dešava se odlazak aktivne radne snage, upozorava ekonomski analitičar i zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić.

- Bilo bi idealno ako bi se zbrojna stopa doprinosa sa 41,5 posto spustila na 25 do 27 posto. Nažalost, kao što sam ranije najavljivao, propustili smo čitavu ovu godinu. Još je žalosnije što ćemo možda propustiti i 2024. Nakon toga ide ljetna pauza, a zatim lokalni izbori i treba nekih šest do 12 mjeseci za Poreznu upravu da se prilagodi za sve navedeno, rekao je.

Nedostatak radne snage je najveći izazov s kojim se gospodarstvenici u BiH danas suočavaju, te ih se 82,7 posto susrelo s problemom pronalaska adekvatnih radnika. 

Najveća je potreba za radnicima u proizvodnji, mašinske i elektro struke, uglavnom bravara, zavarivača, cnc operatera. Prisutan je nedostatak radne snage i u svim ostalim djelatnostima pa će prema anketi u narednih pet godina privrednicima nedostajati i značajan broj radnika u građevinarstvu, drvopreradi, tekstilu, ugostiteljstvu te vozači u međunarodnom prometu. 

Od zanimanja s visokom stručnom spremom, najveća potreba je za mašinskim i elektro inženjerima te diplomiranim ekonomistima. 

Posebno važni su i parafiskalni nameti.

- Više ne znamo za što ne plaćamo parafiskalne namete. Za šume, turizam, vode, tu su nameti pri registraciji vozila… I toga je 3.200. Kad uzmete fiskalne namete i obveze, na 1.000 KM isplaćene plaće dužni ste još oko 760 KM samo fiskalnih opterećenja. Pri tome – gdje su parafiskalna opterećenja, gdje je enormno skupo zdravstvo i obaveze iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Jedina smo država u Europi gdje poslodavac plaća 42 dana obaveznog bolovanja za svoje radnike, ističe predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH, Mario Nenadić.

Buldožder propisi

Samo četiri posto ispitanih firmi je u prethodnom periodu koristilo uvoznu radnu snagu, ali je 29 posto izjavilo da su, u slučaju potrebe, spremni zapošljavati radnike iz inozemstva. 

Olakšavanje procedura prilikom zapošljavanja stranaca bi sigurno povećale i spremnost firmi za uvoz nedostajuće radne snage potrebne za očuvanje obima proizvodnje i ugovorenih poslova. U mnogim slučajevima, proces registracije firme je kompliciran, dugotrajan i zahtjevan, što u startu odvraća mlade poduzetnike i poduzetnice od pokretanja svog biznisa, dok složenost administrativnih procedura u poslovanju, kao što su poreske obveze, radno pravo i parafiskalni nameti, dodatno otežavaju i opterećuju poslovanje malih poduzeća. 

Neophodno je smanjiti administrativne barijere, pojednostaviti procese i uvesti povlastice za startupe kako bi se olakšao razvoj malog poduzetništva i potaknulo stvaranje novih poslovnih prilika, koje su našem tržištu itekako potrebne. Privrednici i poslodavci u Srpskoj zagovaraju novu sječu parafiskalnih nameta po uzoru na reformu pod nazivom “buldožer propisa“ koja je provedena prije dva desetljeća u cijeloj BiH. 

Iz Unije udruženja poslodavaca kažu kako su mnogi parafiskalni nameti ukinuti  u okviru buldožera propisa, ali da se u proteklih 15 godina izrodilo niz drugih nameta.

- Trenutno u Republici Srpskoj imamo 372 nameta evidentirana u Registru poreskih i neporeskih  davanja. Parafiskalna opterećenja poslodavce i građane koštaju samo u novcu oko 450 milijuna maraka, a kada se tome doda radno vrijeme koje zaposleni troše na reguliranje obveza prema poreskim i drugim organima koji naplaćuju parafiskale, onda se taj iznos dramatično uvećava, kaže direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a Saša Aćić.

Napominje kako je dosta procedura digitalizirano, pogotovo u Poreskoj upravi RS, što je skratilo vrijeme za izvršenje poslova vezanih za neporeska davanja, ističući kako treba odlučno nastaviti s reformom poreskih i neporeskih davanja koje je Vlada započela i u kojoj joj je parafiskalni okvir smanjen za deset posto.

- Pored rezanja parafiskalnih opterećenja, očekujemo da kroz realizaciju programa ekonomskih reformi bude nastavljeno ukidanje nepotrebnih procedura, jer unatoč tome što je dosta procedura digitalizirano i dalje ih postoji preko 900 i to otežava poslovanje, kaže Aćić, dodajući da Program ekonomskih reformi predviđa ukidanje oko 400 nepotrebnih procedura u toku ove i naredne dvije godine.

N. K.