Elektromobilnost je zamišljena kao važna karika zelene tranzicije u Europskoj uniji (EU). Razvoj situacije upućuje da kupci baš i ne žure u prelasku na limene ljubimce na električni pogon. Razlog se očito još uvijek može naći u cijeni i nedovoljno razvijenoj infrastrukturi.

To naravno otvara dvojbe i za proizvođače automobila koji još uvijek u velikoj mjeri nemaju jasnu sliku kako i koliko se fokusirati na automobile s unutarnjim izgaranjem te koliki dio proizvodnih pogona odrediti za električna vozila.

Sadašnji plan EU-a je zabraniti prodaju novih automobila s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. Ovo je isto upitno s obzirom da pritisak na Bruxelles raste uz argument automobilske industrije kako je takav ritam neodrživ i neprovediv.

Novo istraživanje kompanije za podatke o automobilima carVertical otkriva da najmanje polovica kupaca ne bi trenutačno razmatrala kupnju električnog automobila. Četiri od pet kupaca daje prednost automobilima koji koriste motore s unutarnjim izgaranjem.

Istraživanje je provedeno od travnja do srpnja ove godine s oko 16 tisuća ispitanika u 35 zemalja koji koriste carVertical.
“Visoke cijene električnih vozila, nedostatak infrastrukture za punjenje i razni mitovi o električnim vozilima neki su od razloga zašto ljudi nisu oduševljeni njima. Sve je jasnije da će napuštanje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem biti izazov. Koraci koje vlade poduzimaju nisu dovoljni da uvjere ljude. Još ne namjeravaju prijeći na električna vozila”, ocjenjuje stručnjak za automobile u carVerticalu Matas Buzelis.

Na pitanje zašto ne bi kupili električno vozilo 32 posto ispitanika reklo je da su električni automobili preskupi. 26,7 posto zabrinuto je zbog malog dometa, 21,1 posto naveo je lošu infrastrukturu. Dok je 12 posto njih spomenulo nisku vrijednost pri preprodaji.
Oni koji su za električna vozila i vjerojatno bi ih kupili smatraju da je jeftinije koristiti i održavati električno vozilo. Budući da električna vozila imaju manje pokretnih dijelova, troškovi održavanja su obično niži u usporedbi s benzinskim ili dizelskim vozilima. Rastuće cijene goriva također potiču vozače da prijeđu na struju kao povoljniju alternativu.

Kako neke zemlje EU-a, poput Njemačke, Francuske ili Nizozemske, djelomično ili potpuno oslobađaju kupce električnih vozila godišnjih cestarina ili registracijskih i prometnih poreza. 17,6 posto anketiranih vozača je reklo da bi takve automobile odabrali upravo zbog toga. Isto tako, 14,1 posto njih bi izbor objasnilo državnim subvencijama. Francuska nudi do sedam tisuća eura za kupnju novog električnog vozila, ovisno o prihodima kupca.

Stoga je logično da smanjenje subvencija ima suprotan učinak. Švedska je okončala subvencije 2022., a Njemačka 2023. i to se odrazilo u padu prodaje.

Ne treba posebno isticati da je američka administracija pod Donaldom Trumpom zbog dokidanja politika koje favoriziraju uporabu električnih vozila dovela do smanjenja interesa.

Rastuća konkurentnost kineskih proizvođača također oblikuje tržište električnih vozila. BYD je brzo proširio svoju prisutnost u Europi nadmašivši Teslu u prodaji električnih vozila na baterije prvi put u travnju 2025. godine. Povećanjem prodaje za 359 posto u odnosu na prethodnu godinu, unatoč višim carinama EU-a na kineska električna vozila.

“Još je rano reći mogu li kineski proizvođači automobila uvjeriti Europljane da prijeđu na električna vozila. Njihov meteorski rast već ima posljedice na europsko gospodarstvo” ocjenjuje carVertical, piše Financa.