Visoki predstavnik Christian Schmidt je za austrijske medije izjavio da vidi sankcije koje je ta zemlja, skupa s Njemačkom, uvela predsjedniku bh. Republike Srpske Miloradu Dodiku kao početak nove 'koalicije voljnih'. Ocijenio je da su Dodika osobito pogodile austrijske sankcije, ali ukazao i da postoje 'pravne prepreke' za sankcioniranje mreže firmi koje su navodno povezane s njim.

 – Upravo radim na pronalaženju rješenja, rekao je Schmidt koji je za Kurier izjavio da je presuda protiv Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika potpuno opravdana. 

- No, te odluke nisu izravno upućene njemu. Ja sam u jednoj dopuni Kaznenog zakona naveo da presude Ustavnog suda i odluke visokog predstavnika važe i u RS-u te tamo moraju biti objavljene. Dodik ne voli Ustavni sud, a ni mene, no to su ključne institucije Dayonskog sporazuma, naveo je Schmidt ističući da onaj tko krši zakon mora znati da će snositi posljedice.

Odgovarajući na pitanje je li presuda Dodiku pridonijela jačanju ionako visokih tenzija u zemlji, Schmidt je da su tenzije porasle samo za Dodika. 

- Da, on ima nekoliko pristalica. Ali, vidimo li veliku narodnu pobunu u RS-u u njegovu korist? Ne, kazao je uz ocjenu da Dodik više nema kontrolu nad sobom. Visoki predstavnik u BiH podsjetio je i da Dodik nekada uopće nije bio ovakav supernacionalist, već je nakon rata važio za reformistu. 

- Mnoge stvari koje danas kritizira, poput stvaranja zajedničkih institucija, tada je podržavao, rekao je Schmidt navodeći da se tijekom godina nešto kod Dodika promijenilo. Dodao je da pretpostavlja da to dijelom ima veze i s međunarodnom zajednicom. 

- Nakon sredine 2000-ih godina zavladao je dojam da je, zapravo, sve završeno u BiH i da će se zemlja sama po sebi razvijati ka EU. U europskim prijestolnicama se o BiH nije razmišljalo. U međuvremenu je etnonacionalistička politička agenda stekla sve više podrške, a mi smo to svi zajedno previdjeli. U Dodikovoj promjeni sigurno je ulogu odigralo i njegovo konglomeratsko umrežavanje u ekonomiji. Kroz brojna netransparentna poduzeća, razvio je različite financijske interese, pojasnio je Schmidt za Kurier .

Kako dalje?

Na novinarsko pitanje kako dalje, Schmidt je naveo da, ako Dodik želi igrati političku ulogu u BiH, to ne može raditi iz inozemstva. 

- Mora biti sposoban za djelovanje i mora biti prisutan. Gdje god da se trenutačno nalazi, vjerojatno će uvijek iznova morati ulaziti u zemlju ako iz nje izlazi. A tada dolazi u sukob sa zakonom. Mnogo je naloga za uhićenje u svijetu koji još nisu izvršeni ali to ne znači da su postali nevažeći, rekao je Schmidt te, u svezi navoda da bi Dodik mogao 'nestati u Rusiji', poručio da bi onda, vjerojatno, odmah ostao. Na pitanje što ako Dodik zaista nestane s političke scene i bi li, naprosto, na njegovo mjesto došao neki novi separatist, Schmidt je citirao Jeana Monneta: 'Ne znam hoće li biti bolje ako bude drugačije. Znam samo da mora biti drugačije ako želimo da bude bolje'.

Visoki predstavnik u BiH vjeruje da nove sankcije, tj. činjenica da su mu Austrija i Njemačka sada zabranile ulazak, Dodiku znače jako mnogo. 

- To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto za razne susrete. Osim toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove “koalicije voljnih”, kazao je te, na opasku da bi sankcije morale obuhvatiti i mrežu firmi povezanih s Dodikom u inozemstvu, pojasnio da u nekim zemljama EU-a, pa i u Austriji, postoje pravne prepreke za to. No, kako je ukazao, Dodik već osjeti posljedice i kroz to što u RS-u, praktično, više nema europskih ekonomskih poticaja. - No, mi ne želimo da ta regija ostane bez ulaganja jer će tada još više mladih ljudi odlaziti. A taj problem BiH već ima, kazao je.

 Mijenja li EU pristup?

Schmidt ne vidi opasnost od rata i poručuje da je situacija, u osnovi, stabilna. Pozivajući se i na neka istraživanja, istaknuo je da većina ovdašnjih ljudi ne želi da se BiH raspadne.

 – Ali svojedobno upravo ovdje, u Sarajevu, nismo na vrijeme prepoznali da dolazi rat. Ljudi su nesigurni i strahuju da će ih međunarodna zajednica opet zaboraviti. Njihov odgovor na to, međutim, nije uzeti oružje, jer ga ionako jedva ima, veća otići, riječi su Schmidta. U odgovoru na pitanje što EU može učiniti protiv tog straha, naveo je da je EU već reagirala.

- Do prije pet godina, BiH je dobivala samo ljubazne poruke i poneki program, ali nije bilo stvarnog rada s tom zemljom niti napretka ka članstvu u Uniji. To se sada promijenilo, naveo je Schmidt i dodao da ljudi u BiH sada očekuju da, nakon dvadeset godina, konačno vide opipljivu europsku integraciju. On drži da je austrijski model postepenog približavanja jedini realan put. 

- BiH još nije ni pravno, ni politički, ni ekonomski spremna brzo postati punopravna članica, ocijenio je.